BND je, kako se saznaje, pomagala Amerikancima u špijuniranju Evropljana, evropskih vlada i firmi što je Kancelarska služba, navodno, još 2008. godina znala, ali nije reagovala, prenosi B92.

Većina Njemaca, naime, smatra da je zbog te afere ugled Merkelove u opasnosti, a 18 odsto njih ne vjeruje u to, pokazala je današnja anketa Instituta za istraživanje javnog mnjenja INSA, sprovedena za potrebe njemačkog tabloida Bild.

Čak i među simpatizerima demohrišćanskog bloka, na čijem čelu je Merkelova, 54 odsto njih vjeruje da je ugled Merkelove u opasnosti, dok je među tradicionalnim biračima Socijaldemokratske partije (SPD), njenim aktuelnim koalicionim partnerima, čak 77 odsto takvog uvjerenja.

Sama Merkelova je u intervjuu za radio Bremen izjavila da će ona dati izjavu pred jednom parlamentarnom komisijom "ukoliko se to bude tražilo", prenose njemački mediji, ukazujući da ta afera ozbiljno opterećuje vladu u Berlinu.

Iz vlade u Berlinu se čuju različiti tonovi o toj aferi, naročito posle veoma oštrog stava šefa SPD i vicekancelara Zigmara Gabrijela prema Merkelovoj.

Sam Gabrijel, za koga se špekuliše da bi mogao biti kancelarski kandidat svoje SPD i "izaći na megdan" Merkelovoj na sljedećim saveznim izborima je, kako ocjenjuju mediji, neuobičajeno oštro napao kancelarku i rekao da je BND - špijunski skandal, idealan da izazove teške potrese.

Portparol poslaničkog kluba demohrišćana, zadužen za unutrašnju poslitiku, Štefan Majer upozorio je, opet, Gabrijela da bi se morao uzdržano odnositi prema toj aferi i naglasio da je činjenica da je u vrijeme kancelata Gerharda Šredera (SPD) i njegovog tadašnjeg šefa Kancelarske službe, aktuelnog šefa diplomatije Franka-Valtera Štajnmajera (SPD) došlo do tijesne saradnje BND i američke obavještajne agencije NSA.

"To bi obojica (Šreder i Štajnmajer) pod zakletvnom mogli da razjasne", rekao je Majer.

I dok se iz redova demohrišćana poziva na "hladnu glavu" i uzdržanost, dotle se iz redova SPD zahtjeva da vlada hitno pruži doprinos za više objašnjenja i da preda parlamentarnoj komisiji za rad NSA listu sa traženim kriterijumima, odnosno, objektima za špijuniranje NSA.

Političari i SPD i iz opozicije zahtjevaju sada da se "karte polože na sto" i sveobuhvatno objasni uloga Kancelarske službe.

Posebno pod pritiskom je Tomas de Mezijer, aktuelni ministar unutrašnjih poslova i bivši šef Kancelarske službe, a time i odgovorna ličnost za koordinaciju i kontrolu rada obavještajnih službi koji je odbacio kao neosnovane kritike i optužbe na njegov račun u vezi sa špijunskom aferom.

De Mezijer je, kako prenose mediji, kao podmetanje označio kritike u vezi sa sazanjima da je Kancelarska služba još 2008. godine (kada je on bio šef te službe) saznala da je američka obavještajna služba NSA uz pomoć i preko BND špijuniraala evropske firme i ličnosti.

On je tim povodom rekao da se u vezi sa informacijom BND upućenoj 2008. gofine njemu, kao tadašnjem šefu Kancelarske službe, nije radilo o konkretnim opterećujućim indicjama za zloupotrebu saradnje BND i NSA, već više o tome da se ne produbljuje određena saradnja, kako bi se zloupotreba izbjegla.