Predsjednik tročlanog sudskog vijeća sudija Aleksandar Trešnjev rekao je da je sud usvojio zahtjev za rehabilitaciju i poništio presudu kojom je Mihailović 15. jula 1946. godine bio osuđen na smrt, a dva dana kasnije strijeljan.

Na ovu odluku, shodno Zakonu o rehabilitaciji ne postoji pravo žalbe, tako da je ona konačna.

Sudija Trešnjev rekao je da je presuda Vrhovnog suda FNRJ u delu koji se odnosi na Mihailovića proglašena ništavnom kao i da su ništavne sve njene pravne posledice, pa i one koje se odnose na imovinu.

"Dragoljub Mihailović smatra se neosuđivanim", rekao je sudija Trešnjev, posle čega je dobio buran aplauz i pozdrave publike.

Detaljno obrazlažući odluku o rehabilitaciji sudija Trešnjev je istakao da je sud utvrdio da postupak protiv Mihailovića nije bio fer i korektrno sproveden uz poštovanje prava okrviljenih, kako po standardima današnjih prava, tako i ondašnjih.

"Pored toga što nije imao fer postupak, protiv Mihailovića je postupak bio politički obojen što jasno proizlazi iz činejnice da su se predstavnici izvršne vlasti miješali ne samo u sam tok postupka već učestovali u donošenju ključnih odluka i meritorno odlučivanje", rekao je sudija.

Sud je utvrdio da je sporna presuda donijeta u nezakonitom procesu iz političkih i ideoloških razloga, naveo je sudija i podsjetio na prepisku visokih kominističkih funkcionera Đilasa i Rankovića o tome kako će se postupak voditi, da li je suđenje treba da bude javno ili tajno, kako će izgledati optužnica... 

Prema riječima sudije, utvrđeno je i da su branioci  tokom cijelog suđenja uspjeli smao pet puta da kontaktiraju Mihailovića i to "u prisustvu organa vlasti što govori o tome koliko je sud ometao postupak".

Sudija Trešnjev je istakao da sudsko vijeće nije bilo nadležno da se bavi utvrđivanjem činjenica i izvođenjem zaključaka da li je Dragoljub Mihailović ratni zločinac ili ne. 

To, kako je ukazao, posle ovoliko vremena i nije bilo moguće učiniti.

"Nadležnost ovog vijeća iscrpljuje se u tome da li je Dragoljub Mihailović imao fer i pravično suđenje, odnosno da li je sudska odluka donijeta i iz političkih i ideoloških razloga", naglasio je sudija.

On je napomenuo da i predmet  ovog postupak nije bila rehabilitacija Ravnogorskog pokreta ili Oslobodilačke vojske u otadžbini, jer je to je već djelimično učinjeno Zakonom i Uredbom, već zakonitost sprovedenog postupak protiv Mihailovića. 

Objavljivanje presude pratio je veliki broj medija i publike, tako da je velika sudnica Palate pravde bila ispunjena do poslednjeg mjesta, a oni koji nisu uspjeli da uđu ispred Palate pravde pjevali su ravnogorske pjesme, noseći zastave i druga obilježja.

U publici su, između ostalih, bili princ Aleksandar Karađorđević, predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, pripadnici ravnogorskog pokreta, Obraza, Žene u crnom, i drugi zainteresovani, među kojima je bilo i onih u narodnim nošnjama, kao i sa četničkim obilježjima.

Prvi zahtjev za rehabilitaciju podnio je Mihailovićev unuk Vojislav Mihailović 2006. godine, a kasnije mu se pridružilo još nekoliko udruženja i stranaka.

Predlogu za rehabilitaciju pridružili su se 2009. godine Srpska liberalna stranka, sa Kostom Čavoškim na čelu, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, profesor međunarodnog prava Smilja Avramov i drugi.

Odlukom suda potvrđene su tvrdnje predlagača rehabilitacije da Mihailoviću tokom procesa nije bilo omogućeno pravo na odbranu, da nije vidio svog advokata do početka suđenja, da nije imao ni pravo na nepristrasan sud, dok mu je optužnica uručena sedam dana pred suđenje.

Na presudu, nije imao ni pravo da uloži žalbu, već je dva dana od izricanja strijeljan u tajnosti.

Posebna Komisija utvrđuje tačnu lokaciju na kojoj je strijeljan, jer se pretpostavlja da su njegovi posmrtni ostaci prebačeni na drugu lokaciju.

Mihailović inače nema grobno mjesto.

U nedostatku drugih dokaza o Mihailovićevoj smrti, rješenjem Prvog osnovnog suda u Beogradu 2013. godine kao datum smrti Mihailovića utvrđen je 17. jul 1946. godine, pošto je sud utvrdio da je tog datuma strijeljan.

Izvor:Tanjug