Većina objekata, pogotovo u užem gradskom jezgru, je obnovljena. Život danas u Obrenovcu izgleda sasvim drugačije. Pažnju skreće neveliki broj kuća, svježe ofarbane fasade na objektima koji su prije godinu dana bili u vodi.

Do danas nije zvanično predočeno zbog čega je Obrenovac potopljen za samo nekoliko sati, a njegovo stanovništvo evakuisano.

Prema nekim procjenama, ukupna šteta pričinjena u katastrofalnim poplavama u tom gradu je bila viša od dvjesto miliona eura, evakuisao je bilo oko trideset hiljada ljudi, a visina vode na nekim mjestima dostizala je i do sedam metara.

Obnova još nije završena

Iz obrenovačke opštine kažu da je nakon saniranja posljedica poplava došao period da se krene u razvoj grada.

Kako je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) rekao zamjenik predsjednika opštine Ivan Jegorović, Obrenovac je ukupno od svih donacija dobio oko 55 miliona eura i tim sredstvima su renovirane kuće, privredni objekti i još neke oblasti.

Obnova još nije završena i svi oni koji nisu uspjeli da završe sa obnovom svojih kuća, dobiće materijal i radove.

„Već sredinom leta, 99 posto ljudi će imati sređene svoje stanove i kuće“, istakao je Jegorović dodavši da postoji još dvjesta ljudi u kolektivnom smještaju koji su i prije poplava imali neriješeno stambeno pitanje.

On kaže da je normalno da ima nezadovoljnih  jer su ljudima sve uspomene što su imali otišle u poplavama, ali naglašava da su velika sredstva došla do krajnjih korisnika-građana. Upitan zbog čega su se ljudi žalili i da li su uspjeli da svima pomognu na pravedan način, Jegorović podsjeća da je popis štete organizovan još za vrijeme kada su objekti bili pod vodom te da je većina građana zadovoljna.

„Veliki broj ljudi je sredio svoje domove, ostaje mali broj koji još uvek nije, ali ako se setimo da je 6,5 hiljada objekata bilo oštećeno sada možemo reći da je ostala samo nekolicina“, naveo je on.

Obrenovcu su najviše sredstava donirale zemlje EU i sama EU i veliki broj drugih zemalja i organizacija. Svaka materijalna stvar koja je ušla u opštinu je evidentirana i lokalni parlament je usvojio izvještaj. Novčana pomoć je dodjeljivana u šest kategorija, u zavisnosti od procjenjene štete.

„Jako je bitno što imamo evidenciju ko je sve pomogao ovom našem gradu kada je bilo najteže, jer ako to zaboravimo biće kao da nije bilo te pomoći“, zaključio je Jegorović.

 Mnogi dobili više nego što su očekivali

Većina građana Obrenovca se slaže da je njihov grad obnovljen i da su mnogi smatrali da će obnova duže da traje. Mahom stariji građani, koji pristaju da govore, podvlače da su neki dobili i više nego što su imali prije poplava.

Ivana Ružić, čiji je stan bio poplavljen, kaže da je zadovoljna sa pruženom pomoći i da najviše može da zahvali vladi i donatorima.

„Dosta sam brzo dobila pare i uspeli smo da relativno pokrijemo troškove. Tražili su spiskove šta je bilo uništeno, slikali smo sve. Ja sam zadovoljna“, kazala je ona, naglasivši da je normalno da ne mogu svi troškovi da se pokriju.

Prema njenim riječima, Obrenovac je, „poslije onake katastrife, živnuo“ i nema silne apatije među ljudima, kako je naglasila, potrebno je samo zaposlenje za mlade.

Milorad Mićić iz naselja Zabrđe kaže da nisu svi zadovoljni i da ima onih kojima voda nije ušla ni u dvorište, a uzeli su nadoknadu u 3. ili 4. kategoriji. Ne slaže se da su svi zadovoljni i da je svima istom mjerom pružana pomoć, već tvrdi da je bilo slučajeva protekcije.

„Imam zeta kome je gore do simsa (bila voda), nešto je dobio, 2.-3. kategoriju. Sad traži da nešto dobije da to dovrši. Uvek će biti nezadovoljnih, ali mora i neka pravda da postoji“, rekao je Mićić.

Sa njim se slaže i studentica Milica Marović, rekavši da nije svima podjednako pružena pomoć.

„Imam i prijatelje koji jednostavno nisu zadovoljni zato što su neki kojima je bilo manje poplavljeno više dobili“, smatra ona i poučuje da građani Obrenovca nakon svega što su preživjeli treba da se drže zajedno i pomažu jedni drugima.

Milan Adamović, nezaposlen, kako kaže, upravo je tražio svoj predmet prema kojem treba da mu bude isplaćena pomoć. Upitan koliko su ljudi zadovoljni obnovom nakon poplava, odgovra sa: „Ne toliko koliko se priča preko štampe i televizije.“

„Sve ide nekim svojim tokom, ali usporeno“, ocijenio je on

 Slike od prije godinu dana iščezavaju

Većina privrednih objekata i lokala je obnovljena i uređena. Znatan broj privrednika u Obrenovcu, koji je beogradska opština, je zatvorio svoje radnje. Iako gradski čelnici tvrde da je ostao mali broj neobnovljenih kuća i zgrada, na više mjesta je lako primijetiti kako su u velikom broju kuća radovi u toku.

Jedna od slika koja je ostala zapamćena je i bolnica u Obrenovcu, kada je za stub saobraćajnog znaka za pješački prelaz bio privezan čamac. Danas se ispred tog saniranog objekta nalazi više novih ambulantnih vozila. Iz glavne trgovačke ulice gdje su prije tačno godinu dana bile slike uništenoh poslovnih i podajnih objekata danas su sasvim drugačije slike. Svi lokali su preuređeni i obnovljeni. 

Još je upečatljiv prizor potopljenih automobila i stambenih objekata od prije godinu dana u Nemanjinoj ulici. Danas, osim radnika angažovanih na unutrašnjim radovima, ta ulica ne odaje sliku one koja je bila pod vodom.

Ekipa AA je obišla dom Krste Jovanovića koji je tokom poplava ostavio utisak po tome što mu je bilo posebno žao kućne biblioteke.

Porodica Jovanović se još nije uselila u prizemlje kuće koje je bilo pod vodom. Kažu da nisu uspjeli spasiti nijednu od 650 knjiga.

Jovanović, dok se uz emocije prisjeća trenutaka od prošle godine i susreta sa našom ekipom, ističe da je godina prošla, a teškoće ostale.

„Sto godina, života, sto godina rada otišlo je u trenutku“, kaže Jovanović i navodi da je dobio pomoć od države 350 hiljada dinara, oko dvjesto evra od Crvenog krsta i još nešto malo u građevinskom materijalu.

Prema njegovom mišljenju, sve je to ništa u odnosu na ono što su uzgubili, a nadležni se, tvrdi, nisu mnogo interesovali.

„Šta su pomogli, ko će da plati moju biblioteku, koju ste vi snimili, ko će da plati stvari. Ja sam imao trpezariju, spavaću sobu, kuhinju, Borili smo se da stvorimo nešto, za našu decu, da ostane nešto za nama“, priča Jovanović.

Dok pokazuje do kojeg nivoa je bila nadošla voda, na dva metra i deset centimetara, ponavlja da je sve otišlo i da nije mogao da spasi ništa od knjiga koje je imao.

„Otišlo je mnogo uspomena, to više ne možete da nabavite.“

Obrenovac, koji se nalazi na četrdestak kilometara od Beograda, zahvaćen je poplavama u noći između 15. i 16. maja 2014. godine. Vodena bujica iz rijeka Kolubara, Tamnava i Sava je praktično za nekoliko sati preplavila čitav grad kao i okolna seoska naselja.

 Pomoć pristigla sa svih strana

Prema podacima Kancelarije za pomoć i obnovu poplavljenih područja Vlade Srbije, zaključno s 8. majem isplaćena je materijalna pomoć za ukupno 19.918 domaćinstva širom Srbije, u ukupnoj vrijednosti većoj od 4,72 milijardi dinara. U Obrenovcu je isplaćena materijalna pomoć za 6.851 porodicu u vrijednosti od skoro 2 milijarde dinara. 

Više od 15 hiljada domaćinstava je, pored direktne pomoći države, dobilo i pomoć u novcu, materijalu i/ili radovima na obnovi kuća iz donacija EU, Austrije, SAD i Švajcarske, a preko organizacija: Crveni Krst Srbije, Caritas, Mersy Corps, ADRA, EHO i drugi. 

Do sada je zbrinuto 397 porodica čije su kuće srušene širom Srbije, 166 porodica je dobilo novac umjesto izgradnje kuće (gdje izgradnja kuće nije moguća). Završena je izgradnja 231 kuće. U Obrenovcu je završena izgradnja 72  kuće, dok je 45 porodica do sada dobilo novac umjesto izgradnje kuće (gde izgradnja kuće nije moguća).

U toku je realizacija Državnog programa obnove obnove za korisnike oštećenih i srušenih porodičnih stambenih objekata, takozvanog programa pomoći za podstanare. Po osnovu ovog programa, pomoć je dobilo 627 porodica u Srbiji, od toga u Obrenovcu je pomoć dobila 401 porodica.

Vlade Japana, Velike Britanije, Turske, Italije, Alžira, Kanade, Indonezije, Albanije i Bugarske, kao i Coca-Cola Fondacija su odobrile finansiranje za projekte u ukupnoj vrednosti od 6,5 miliona eura, namijenjene obnovi infrastrukture za zaštitu od poplava. 

Zahvaljujući ovim bespovratnim sredstvima, kao i sopstvenim sredstvima u iznosu od približno 600 miliona dinara, izvedeni su ili se izvode radovi na obnovi nasipa i druge oštećene i uništene infrastrukture za zaštitu od poplava u nadležnosti javnih vodoprivrednih preduzeća i to na preko 100 lokacija u Ubu, Ljuboviji, Lučanima, Krupnju, Valjevu, Loznici, Gornjem Milanovcu, Čačku, Osečini, Smederevskoj Palanci, Knjaževcu, Surdulici, Valjevu, Negotinu, Zaječaru, Ćupriji, Jagodini, Trsteniku, Paraćinu, Nišu, Beloj Palanci, Užicu, Sremskoj Mitrovici i Šidu. Ukupna procjenjena vrednost radova je 1,4 milijarde dinara.

U saradnji s UNDP, obezbjeđeno je finansiranje u ukupnom iznosu od 57 miliona dinara za izgradnju 20 brana za bujične vode i čišćenje korita rijeka na teritoriji opština: Krupanj, Mali Zvornik, Bajina Bašta, Ljubovija, Osečina, Vrnjačka Banja, Kosjerić i Loznica.   

Uz sredstva namijenjena obnovi oštećene i uništene infrastrukture za zaštitu od poplava, u saradnji sa Svjetskom bankom, EU i bilateralnim donatorima su obezbijeđena sredstva u ukupnom iznosu od približno 70 miliona eura za projekte unapređenja sistema za zaštitu od poplava. 

U Srbiji je u majskim poplavama ukupno bilo pogođeno 119 opština, a procijenjena šteta je 1,7 milijardi eura. U katastrofalnim poplavama poginulo je 57 osoba, 23 su se utopile, a evakusano je skoro 32 hiljade građana.

(Izvor: Anadolija)