Susretu su prisustvovali nadbiskup vrhbosanski Vinko kardinal Puljić, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije i predsjednik jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci, koji su se zajedno s papom obratili.

"Došli ste u Bosnu i Hercegovinu i njenu prestolnicu grad Sarajevo zato što jednoj stradalnoj i napaćenoj zemlji želite da date podršku da se ponovo uspravi i da pronađe svoje ljudsko lice. Sarajevo u kojem ste danas i Mostar u kojem vas očekujemo su gradovi koji podsjećaju na Jerusalim po tome što su mjesta stradanja, a istinska stradanja najava su Vaskrsenja", kazao je Grigorije. 

Napomenuo je kako je papin dolazak najprije utjeha bh. katolicima, ali i da pravoslavni hrišćani u susretu s papom osjećaju ne manju radost što kao poglavar sestrinske crkve posjećuje BiH.

"Vi svjedočite da savremeni čovjek koji je obremenjen iskušenjima našeg doba čezne za slobodom i ljubavlju koje su duboko pohranjene upravo u riznici Crkve Hristove. Na nama je odgovornost hoćemo li ih otuda pružiti svijetu ili pak stajati tvrdo na crkvenim vratima ne puštajući da im iko priđe, a time i sebe lišiti njihove blagotvornosti. Crkvi su neophodni proroci – osvjedočeni ljudi puni Duha Svetoga, koji će hrabro ukazivati na nedostatke i upućivati na istinu. Zato sa radošću i odobravanjem pratimo svaki vaš poduhvat u kojem se postavljate proročki u odnosu na svijet i još više u odnosu na samu Crkvu", kazao je Grigorije.

On je kazao kako je BiH tek izašla iz rata, a još priča o ratu kao da se jučer završio: "Razumljivo, jer rat donosi nesreću, ubistva, svireposti i to uvijek onih najmanjih i najnedužnijih ljudi, a ubica i žrtava ima na svim stranama. Međutim, nas djecu Crkve Božije posebno treba da brine a i sramoti činjenica da su kod nas hrišćani ubijali i hrišćane i nehrišćane, pa je stoga ova zemlja još od Drugog svjetskog rat puna grobova, jama, porušenih crkava i manastira."

Podsjetio je kako je Bosna zemlja u kojoj kad prestane zveket oružja "mi nastavljamo da živimo u miru, poštujući jedni druge i Bosna tu može biti čudesno lijepa i gotovo neopisiva zemlja".

"Mnogo toga divnog i originalno bosanskohercegovačkog nastalo je upravo prožimanjem različitih kultura, religija i naroda koji ovdje žive. Međutim, taj uzajamni suživot u miru i poštovanju posle ovog poslednjeg rata još nismo sasvim postigli, i baš u tome očekujemo i vašu pomoć. Želimo da nas utvrdite u našem uvjerenju da se čovjeka dostojni odnosi između različitih nacija i vjera moraju zasnivati na uzajamnom poštovanju i iskrenom saosjećanju", poručio je episkop Grigorije.

(Anadolija)