Sa Šojbleom, kako je rekao Varufakis, nije bio moguć dogovor, a njemačka strana ponašala se kao da u Grčkoj nijesu ni bili izbori. On je odlučio da se o odredbama ranijih programa Grčke iz 2010. i 2012, čiji je tvorac bio upravo on, ne može raspravljati. On je stalno govorio da su te programe prihvatile bivše grčke vlade i da se ne može dozvoliti da izbori nešto promijene.

"Ja sam mu rekao da to znači kako više uopšte ne bi trebalo održavati izbore u prezaduženim državama, na šta Šojble nije odgovorio. Vjerovatno su mislili da je to dobra ideja, ali bilo bi je teško provesti", kaže Varufakis.

U intervjuu za časopis "Nju Stejtsmen", Varufakis navodi da su mu tokom pregovora stalno nudili predloge koje nije moguće prihvatiti - one koji se drugoj stani daju kada ne želite dogovor.

"Izađeš s argumentom na kojem si radio, uvjerio se da je logičan, a kao odgovor dobiješ samo blijede izraze lica. Ono što govoriš nema veze s onim što oni govore. Mogao bi isto tako otpjevati švedsku himnu, odgovor bi bio jednak", opisuje Varufakis pregovore sa kolegama ministrima iz Eurogrupe.

U Eurogrupi, koju čine ministri finansija zemalja Eurozone, Varufakis nije naišao na razumijevanje.

"Vrlo moćne figure gledaju te u oči i kažu ti: 'U pravu si, ali svejedno ćemo te smrviti'", navodi bivši grčki ministar.

On tvrdi da su se kao najveći neprijatelji Grčke pokazale države koje bi trebalo da pokažu najviše razumijevanja, jer su i same u teškoj situaciji - Portugal, Španija, Italija i Irska.

Kao razlog takvog ponašanja Varufakis navodi strah predstavnika tih zemalja od svojih građana.

"Da smo mi Grci uspjeli za sebe da ispregovaramo bolje uslove, to bi njih politički pokopalo. Morali bi da svojim biračima objasne zašto i oni nisu tako pregovarali", smatra Varufakis.

On kaže da je uvjeren da su pregovori bili farsa, jer Eurogrupu, kako kaže, u potpunosti kontroliše njemački ministar finansija Vofgang Šojble.

"Francuski ministar Mišel Sapen jedini je koji se povremeno suprotstavi Šojbleu, ali na vrlo suptilan način, jer se otvorena pobuna protiv Njemačke u Eurogrupi ne toleriše", navodi Varufakis.

On tvrdi da je uvjeravao kolege iz vlade da će Evropska centralna banka zatvoriti grčke banke kako bi prisilila Ciprasa da poklekne. Ponudio je Ciprasu plan za period nakon referenduma, ali on to nije prihvatio.

Varufakisova namjera nakon zatvaranja banaka bila je da izda "zadužne papire" u eurima, da jednostrano otpiše dio duga na grčkim obveznicama koje posjeduje Evropska centralna banka i da preuzme kontrolu nad grčkom Narodnom bankom i njenim finansijskim rezervama.

"Ništa od toga ne bi značilo da je Grčka izašla iz Eurozone, ali bi poslužilo kao upozorenje", kaže Varufakis.

Međutim, navodi on, iste večeri nakon referenduma vlada je odlučila da volju naroda i jasno "NE" mjerama štednje ne iskoristi kao podsticaj za energičniji pristup.

"Umjesto toga odlučili su se na ogromne ustupke", navodi Varufakis.

Izvor:Blic