Nova ovlašćenja inspektori su dobili Zakonom o inspekcijskom nadzoru, koji je usvojen krajem aprila, a koji će se u potpunosti primjenjivati od naredne godine.

Međutim, dio ovog propisa kojim se uređuje postupanje inspekcija prema radu na crno počinje 30. jula, prenosi Blic.

Tako, na primjer, inspektori mogu da kontrolišu stanove za koje se sumnja da se u njima vrši neki neprijavljeni posao. Ukoliko inspektore vlasnik ili zakupac stana ne pusti da izvrše kontrolu, oni za ulaz u stan dobijaju saglasnost suda. Uviđaj će, za razliku od dosadašnje prakse, moći da bude iznenadan i nenajavljen.
 

U slučaju da vlasnik stana odbije da primi inspektore i pored naloga suda, policija je dužna da obezbijedi ulazak u stan.

Uviđaj se vrši u prisustvu dva punoljetna svjedoka, a u slučaju da postoji procjena da je rizično, pretres može biti i bez svjedoka.

Policija i sudovi su dužni da inspektorima dostave sve podatke koji su im potrebni za kontrolu.

Kazne koje slijede onima koje inspektori otkriju su astronomske i kreću se do dva miliona dinara.

U Ministarstvu kažu da ne postoji precizna evidencija koliko je danas onih koji rade na crno. Ipak, primjetno je povećanje proizvodnje tekstila u stanovima, kućama i podrumima i pomoćnim objektima.

Na crno sve više rade i frizeri, kozmetičari, stomatolozi, službe za dostavu hrane, klanice, mesare, domovi za stare i vrtići, kafići, restorani...