Većina balkanskih zemalja nije postigla 'minimalne potrebne standarde' u borbi protiv trgovanja ljudima, ali su pokazale znatne napore da ih ostvare, stoji u godišnjem izvještaju američkog State Departmenta objavljenom u ponedjeljak, prenosi Blic.

Makedonija se uglavnom zbog velikog broja osuda u slučajevima trgovanja ljudima smatrana zemljom koja je u potpunosti zadovoljila potrebne kriterijume, navodi se u izvještaju.

Bugarska je, s druge strane, stavljena pod "nadzor" zbog značajnog pogoršanja stanja na tom pitanju.

Albanija je u izvještaju posebno istaknuta zbog činjenice da uprkos "znatnim naporima" tokom prošle godine, jedan njen parlamentarni zastupnik, Arben Ndoka, osuđen za kaznena djela vezana uz trgovanje ljudima. Dodatak tome je i saopštenje američke ambasade u Tirani koje je učestvovanje osuđenog trgovca ljudima u radu albanskog zakonodavnog tijela opisalo "sramotnim".

Izveštaj State Departmenta navodi kako je broj osuda za trgovanje ljudima tokom 2014. bio relativno mali u nekoliko zemalja, a kazne su ili uslovne ili relativno blage. U drugim zemljama su kazne bile vrlo stroge, no nije ih bilo toliko.

Kosovo je na primjer jedna od tih zemalja koja je imala povećani broj osuda, ali su trgovci ljudima dobili blage kazne. Prošle godine kosovski sudovi su osudili 41 osobu, što je skok s 25 iz 2013. godine, ali su kazne bile manje od dvije godine zatvora ili umerenu novčanu kaznu.

Makedonija je započela kazneni progon pet navodnih trgovaca, u poređenju sa sedam 2013. Sudovi su osudili dvije osobe, što je najmanji broj osuda nakon 2009. Jedan trgovac je dobio dvije godine zatvora, a drugi 13 za organizovanje kriminalne grupe s namjerom krijumčarenja ili trgovanja ljudima i djecom za prisilne brakove.

Albanija je osudila devet osoba što je skok za sedam u odnosu na 2013. Svi osuđeni trgovci dobili su zatvorske kazne u rasponu od 10 do 20 godina. Ipak, zabrinutost postoji jer vlasti ponekad trgovce ljudima kazneno proganjaju za zločin 'iskorišćavanja za prostituciju' jer se dva zakona ponekad međusobno preklapaju.

Srbija je pokazala mješovit zakonski pristup trgovanju ljudima. Osuđeno je 26 osoba s kaznama između 3 i 12 godina.

U Bugarskoj vlasti nisu napravile nikakav napredak u borbi protiv trgovanja ljudima. Kažnjen je vrlo mali broj osoba, a osuđeni su dobili uslovne kazne.

Crna Gora, prema izvještaju, nije nastavila s adekvatnim naporima u borbi s trgovanjem ljudima, a tokom 2014. vlasti nisu postigle niti jednu novu osudu. U jednom je slučaju sud odbacio optužbe za seksualno iskorišćavanje i prisilni rad jer su tuženik i žrtva bili u braku, uprkos činjenici da ni crnogorski ni međunarodni zakon nemaju takav presedan.

Hrvatska je do sada pokazala određeni napor, navodi izvještaj. Pet osoba je osuđeno, u poređenju s jednom 2013., od čega je jedna za trgovanje ljudima, a preostalih četvoro za seksualno iskorišćavanje. Zatvorske kazne su od jedne do šest godina.

Izveštaj zaključuje kako balkanske zemlje imaju slabe sisteme prikupljanja i saopštavanja nformacija što njihovu analizu čini vrlo teškom, a time je i donošenje odgovarajućeg rešenja otežano.