Učesnici su, pored poslanika, bili eksperti aerografije, geografije, te predstavnici opština Peć, Istok i Dečane, čije se teritorije prostiru u graničnom pojasu sa Crnom Gorom.

Haradinaj je podsjetio da je ovog mjeseca, prilikom prezentacije rada Državne komisije za demarkaciju granice sa Crnom Gorom, pred parlamentarnom komisijom izrazio svoje neslaganje sa predlozima te komisije, jer smatra da se Kosovu oduzima dio teritorije.

Kako bi pomogao u pronalaženju najboljeg rješenja za ovu, kako je rekao, osjetljivu temu, on je nastavio istraživati u namjeri da pomogne kosovskim institucijama i u tom kontekstu je organizovao i današnju diskusiju. Za nastavak dobrih odnosa sa Crnom Gorom važno je pitanje granice riješiti na osnovu istine, a istina je granica iz 1974. godine, kazao je Haradinaj.

"Mi sada kao nezavisno Kosovo još uvijek nemamo obilježenu granicu sa Crnom Gorom. Mi prihvatamo samo one koje su bile obilježene, a ne ovu novu graničnu liniju, ona je neprihvatljiva. To nije definitivna linija, to je privremena linija", kazao je Haradinaj.

Dodao je da država Kosovo želi da sačuva najbolje odnose sa susjedom, Crnom Gorom, koja ga je priznala u ključnim trenucima, ali da je cilj da se uspostavi osnova za dugoročno dobro susjedstvo. 

Profesor dr. Muharem Cerabregu, međunarodni ekspert aerografije je sugerisao da se prilikom određivanja državne granice između Kosova i Crne Gore kao kredibilna karta uzme ona koja je objavljena u Jugoslovenskoj enciklopediji 1962. godine, koju su uradili vojni eksperti, te da granica treba da bude prirodna i da prati planinske vrhove i rijeke.

Florim Isufi sa Geografskog fakulteta pokazao je precizne vojne karte, koje pokazuju da se Kosovo ne smije pridržavati granične linije iz 1974. godine, jer je kasnije bilo manipulacija. On je potencirao i da se u kosovskim školama uči da je površina teritorije Kosova 10.887 kvadratnih kilometara, ali da to nije realna površina. Po njemu, realna površina je 10.962 kvadratnih kilometara, a razlika je upravo zbog manipulacija graničnom linijom. 

Ali Lajci, koji je govorio u ime stanovnika regiona Rugove, na granici sa Crnom Gorom, naveo je da postoji 11 graničnih linija između Kosova i Crne Gore, te da je bilo devijacija i granične linije iz 1974. godine. On je kazao da je kosovska strana odmah prihvatila crnogorsku verziju, ali da nisu uzete u obzir devijacije nastale nakon 1974. godine.

Sa današnje diskusije je apelovano na Vladu i druge kosovske institucije da razmotre dosadašnji rad Državne komisije za demarkaciju granice sa Crnom Gorom i preporučeno je da se broj članova te komisije poveća, kako bi dio komisije bio i ekspret, koji bi dao svoju ekspertizu.

Granična linija između Kosova i Crne Gore je duga 79 kilometara, a zona koja se dovodi u pitanje obuhvata više od 2,4 hiljade hektara zemlje. Dvije zemlje su još 2012. počele da rade na postizanju sporazuma o demarkaciji državne granice.