Zbog previše uzbuđenja pati srce, brige se odražavaju na slezeni, od stalnog straha stradaju bubrezi, a od tuge pluća.

Kad smo pod stresom, imamo „grč u želucu“, kad zbog tuge plačemo – „gušimo se od suza“, a kad nas nešto preplaši – „tresemo se od straha“. Emocije su usko vezane uz fizičko zdravlje, a mnoge bolesti uzrokovane su potiskivanjem osjećanja.

"Sve ide iz misli, iz kojih se rađaju emocije, a one djeluju na tijelo tako što pojačavaju rad ili simpatikusa ili parasimpatikusa. Ova dva dijela autonomnog nervnog sistema tako mogu da dođu u neravnotežu, što uzrokuje fizičko oboljenje", objašnjava dr. Meri Bura.

Dokazano je da emocije poput straha i depresije u tijelu izazivaju bitno različite hemijske reakcije od onih koje izazivaju sreća i zadovoljstvo. To međutim, ne znači da dobro zdravlje podrazumijeva život u savršenim uslovima – nije toliko važno ono što se događa oko nas koliko je važna naša reakcija na životne događaje, slažu se stručnjaci. Emocije je nemoguće kontrolisati, ali je moguće naučiti prihvatiti ih, posmatrati ih i učiti od njih.

Ipak, emocije nisu jedini uzrok bolesti – neki psiholozi tvrde da su za razvoj bolesti u 75 odsto slučajeva odgovorne potisnute emocije, a da je za ostatak kriv genetika.

"Emocije su sistem upozorenja. One su najpouzdaniji pokazatelj onog što se zaista događa u životu čovjeka i pokazuju put koji treba slijediti", kaže dr. psihologije Moris Elias.

Ignorisanje ili potiskivanje emocija uzrokuje ozbiljne bolesti poput raka, artritisa, ali i brojna hronična oboljenja. Često se pojavljuje i osjećaj depresije koji dodatno otežava liječenje i oporavak. Emocije su utemeljene na vjerovanjima iz detinjstva. Sistem uvjerenja koji se formira do djetetove sedme godine određuje kako će kao odrasla osoba vidjeti svijet i situacije oko sebe.

Postoji sedam osnovnih emocija – ljutnja, sreća, briga, zamišljenost, tuga, strah i šok, a svaka je povezana sa funkcionisanjem i zdravljem određenog organa. Čim se pojavi neravnoteža u radu organa, to je znak da su osjećanja počela da djeluju na zdravlje.

To funkcioniše i u drugom smjeru. Na primjer, ako jetra prikuplja previše toksina, pojaviće se ljutnja i čovjek je iz njemu nepoznatog razloga razdražljiv.

Isto tako, ljutnja će uzrokovati neravnotežu u funkcionisanju jetre i to postaje začarani krug. Ljutnja je povezana sa zamjeranjem, frustriranošću i bijesom i ako se ne suočimo s njom, može da bude okidač za glavobolje, vrtoglavice i visok pritisak.

Ljudi skloni želučanim problemima zbog potisnute ljutnje patiće od gastritisa ili čira na želucu. Ako se potiskuju briga i teskoba, to će izazvati loše varenje, nadutost nakon obroka, grčeve i bolove u stomaku.

Pretjerana zabrinutost uzrokovaće i probleme poput zatvora ili sindroma iritabilnog crijeva.

Izvor: Aura.ba