Uspenje Presvete Bogorodice ili Međudnevnica je dan kada se ona vaznela na nebo i „predala svoj duh u ruke Spasitelja“. Predanje kaže da je Bogorodica živjela 60 godina, prema nekim izvorima 72, da je nadživjela svoga sina i kao svjedok mnogih slavnih događanja, nastavila njegovu misiju.

Sveto pismo ne daje saznanja o kraju zemaljskog života Bogorodice. Po predanju i spisima, koji nemaju sveti karakter, smatra se da je majka božija do kraja života, posle smrti i vaskrsenja Hristovog, živela u Jerusalimu, okružena pažnjom apostola i prve hrišćanske zajednice.

Prema drugim nepotvrđenim izvorima, Bogorodica je putovala po predelima današnjeg Bliskog istoka, pa je tako stigla i do Svete Gore.

Na ikonama, ovaj praznik se obično predstavlja tako što se ikonopiše postelja na kojoj leži Bogorodica sa prekrštenim rukama na grudima. Sa obje strane ležaja nalaze se svećnjaci sa upaljenim svijećama. Uz noge Bogorodice Sv. Petar kadi kadionicom, uz glavu su Sv. Apostol Pavle i Sv. Apostol Jovan, a ostali Apostoli su uz odar. Prisutni su i veliki hrišćanski pisci Sv. Dionisije Areopagit, Irotej i Timotej koji drže Jevanđelje; tu su i žene koje plaču. Iznad Bogorodice je Hristos koji drži dušu Bogorodice u vidu djeteta, okružuju Ga svjetlost i Anđeli. 

Kako prazniku prethodi dvonedeljni post, 28. avgusta posebno žene idu na pričest jer se ovaj dan se smatra praznikom žena i majki.

U nekim krajevima smatraju da je u periodu između dvije Gospojine, Velike i Male Gospojine (21. septembra), najbolje brati ljekovito bilje kojim se liječe se razne bolesti. 

Prema vjerovanju Srba, u periodu između dvije Gospojine, ili periodu prelaza, važno je obaviti obrede kojima se izražava zahvalnost Bogorodici, zaštitnici žena, za rađanje djece, a zatim za rodnost i plodnost zemlje i stoke.
Za praznike Veliku i Malu Gospojinu običaj je da, naročito žene, poštuju veliki broj zabrana, koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje.

Dakle, vjernicima se preporučuje da ne obavljaju kućne poslove, a ovo naročito važi za žene. Za praznik Uspenja Presvete Bogorodice, isto tako, nije dobro išta raditi rukama, ili započinjati nov posao.
Zaštitnica je svega živog na zemaljskoj kugli, a posebno porodilja i majki. One se u slučaju preke potrebe prvo obraćaju Majci Bogorodici. Njena ikona se nalazi u svakoj kući vjerujućih pravoslavaca. Vjeruje se da malo sastrugane boje sa njene ikone ili freske ako se popije može pomoći kod mnogih ženskih bolesti.

Presveta Bogorodica je, prema vjerovanju Srba, zaštitnica bolesnih, pa su za Veliku Gospojinu u Srbiji mnogi bolesnici odvođeni na izvore ljekovite vode da se umiju.

Veliki broj crkava i manastira Srpske pravoslavne crkve slavi ovaj praznik kao svoju slavu.