Prema mišljenju Žirija, Jergović je jedan od najčitanijih i medijski najreprezentativnijih pisaca “prisutan na ovim prostorima, bitan za naše kulture i duhovnosti, za ključna pitanja kulturnih i nacionalnih i jezičkih identiteta, za pojam rod, za pojam drugi i naš alter ego, za južnoslovenske dramatične sukobe sudbine i tragedije. Njegov je opus naš opus s kraja XX vijeka, opus jedne dezintegracije koja prirodno stremi ka duhovnoj reintegraciji i katarsi. Jergovićev rod jeste katarza pripadnosti kroz njeno problematizovanje, kroz ljubav, kroz jezik i kroz memoriju i naraciju. Zato njegov roman Rod dekonstruiše koncept nacionalnog identiteta i suočava se sa polifonim identitetima na južnoslovenskim područjima”.

Odluku o dobitniku Njegoševe nagrade donio je Međunarodni Žiri u sastavu istaknutih književnika i naučnika iz sedam zemalja regiona: akademik Zdenko Lešić (Bosna i Hercegovina), prof. dr sc Svetlozar Igov (Bugarska), akademik Katica Ćulavkova (Makedonija), prof. dr Aleš Debeljak (Slovenija), prof. Filip David (Srbija), akademik Sreten Perović (Crna Gora) i predsjednik Vlaho Bogišić (Hrvatska).

U dosadašnjem radu Žiri je raspravljao o 17 predloga koje su kandidovali selektori iz: Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije, Slovenije, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, a potom je u kontekstu vrednovanja estetskih dostignuća napravio uži izbor za dodjelu ovog uglednog međunarodnog priznanja.

U skladu sa poslovnikom o radu, Žiri je nakon svodjenja liste i uzeg izbora, u koji su ušli: Miljenko Jergović, David Albahari i Dimitar Baševski, tajnim glasanjem, velikom većinom glasova, odlučio da Njegoševu nagradu dodijeli knjizevniku iz Hrvatske Miljenku Jergovicu - saopšteno iz Ministarstva kulture.

Njegoševu nagradu uručiće Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović na Cetinju.