Bivši državni sekretar u Ministrastvu odbrane je u razgovoru za Slovenački televiziju podsjetio da je Šengen stvoren u dobra vremena privrednog rasta i širenja EU, kada je proces integracije bio na vrhuncu, ali da tada niko nije računao na loša vremena koja donose bezbjednosne, ekonomske i socijalne izazove.

Grošelj je dodao da se u vrijeme stvaranja šengenskog prostora računalo s desetak hiljada azilanata u Evropi godišnje, dok je sada ona izložena pravom talasu  izbjeglica i migranata s Bliskog istoka i iz Afrike.

"Države čnice EU sada opet počinju da štite svoje granice zbog priliva migranata, ali to ograničava i protok robe i usluga. To je raspad sistema i na određeni se način vraćamo u prošlost", upozorio je stručnjak, uz ocjenu da će priliv migranata, uprkos proklamovanom pravu na azil i zaštitu osnovnih ljudskih prava i evropskih vrijednosti, trebati da bude ograničen.

Grošelj smatra da za čitavu EU treba naći zajedničko rješenje, iako upozorava da je zaštita granica jedan od najvažnijih atributa svake suverene države.

Takođe, prenosi portal Index.hr, misli da će dio tih atributa trebati da se prenese na zajednicu, pri čemu će veću ulogu imati velike države poput Francuske i Njemačke.

"Evropska unija s vremenom će sama početi da preuzima državne atribute, što će biti bolno za male države koje nisu tako važan međunarodni subjekat", ističe Grošelj i smatra da je to neizbježno i u sadašnjoj situaciji s izbjegličkim talasima.