Dijabetičari mogu da se bave sportom, ali rekreativno. Ljekari čak i preporučuju bar pola sata fizičke aktivnosti dnevno ili barem tri puta nedjeljno. Naravno, vježbanje bi trebalo da bude umjereno i do granice koju sami odrede. To može da bude brzo hodanje umjerenim tempom, vožnja bicikla, plivanje i redovno penjanje uz stepenice.

- Ako dijabetičarima zdravlje i godine dozvoljavaju, trebalo bi svakodnevno da se posvete fizičkoj aktivnosti od 30 do 60 minuta - objašnjava akademik profesor dr Nebojša Lalić, načelnik Odeljenja za metaboličke poremećaje, intenzivirani tretman i ćelijsku terapiju dijabetesa Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije i dekan Medicinskog fakulteta u Beogradu. -Utvrđeno je da rad mišića povećava potrošnju šećera u krvi i time, ne samo da umjereno snižava njegov nivo, nego i obezbjeđuje ravnomjernije korišćenje glukoze u tkivima i značajno pomaže u liječenju dijabetesa.

Onima koji su skloni dijabetesu ili imaju povećan rizik da obole savjetuje se dijeta i povećana fizička aktivnost. Ova kombinacija može sigurno da odloži ako ne i da spriječi pojavu dijabetesa, a istraživanja su pokazala da se rizik da obolite od "šećera" na ovaj način smanjuje za 50 odsto.

AEROBNE VJEŽBE

Šećerna bolest povećava rizik od kardiovaskularnih oboljenja, a aerobne vježbe pozitivno utiču na zdravlje srca - jačaju mišiće i kapacitet disanja, snižavaju krvni pritisak, nivo triglicerida i holesterola. Istovremeno sagorijevaju kalorije i masnoće, i tako regulišu nivo glukoze u krvi i utiču na količinu insulina koja je neophodna.

Šetanje je, na primjer, laka, nije zahtjevna, ali je veoma efikasna aerobna vježba, koju mogu svi da rade. Ali, ne pretjerujte kako ne bi došlo do naglog pada šećera u krvi. Ovo stanje možete da prepoznate po drhtavici, preznojavanju, osjećaju intenzivne gladi, a dodatno mogu da se jave i omaglica i gubitak svijesti.

VJEŽBE FLEKSIBILNOSTI

Održavaju zglobove u dobrom stanju, poboljšavaju ravnotežu i opseg pokreta, a smanjuju rizik od ozljeda tokom vježbanja i drugih aktivnosti. Istezanje smanjuje stres koji negativno utiče na dijabetes, sagorijeva kalorije i popravlja tonus mišića. Najbolje vježbe fleksibilnosti su joga i pilates. Iako trening djeluje lako i jednostavno, stručnjaci savjetuju da prije početka obavezno zagrijete mišiće.

Inače, upozoravaju stručnjaci, "šećeraši" ne bi trebalo da se bave sportom ili fizičkom aktivnošću ako je vrijednost šećera u krvi iznad 15 milimola na litar i/ili ukoliko se pojavi aceton u mokraći.

VJEŽBE SNAGE

Pomažu u izgradnji mišića, jačaju metabolizam i brže sagorijevanje većeg broja kalorija, čak i tokom odmora. Studije pokazuju da dinamične vježbe snage jačaju osjetljivost na insulin, i smanjuju nivo glukoze u krvi. Preporučuju se klasične vježbe snage kao što su trbušnjaci, iskoraci i čučnjevi. Mogu da se koriste i tegovi ili elastične trake koje pružaju otpor kada se rastežu.

Treba izbjegavati svako, a posebno nekontrolisano iscrpljivanje, kao i aktivnosti u kojima dolazi do velikog gubitka tečnosti. Fizičkom aktivnošću pacijenti koji primaju insulin ne bi trebalo da se bave u vrijeme najvećeg djelovanja insulina, odnosno do četiri sata poslije obroka.

SLATKIŠ UVIJEK PRI RUCI

Obljeli od dijabetesa koji se bave sportom uvijek pri ruci treba da imaju:

- aparat za određivanje šećera u krvi

- glukozne tablete, gel ili neki drugi slatkiš koji će uzeti ako se javi hipoglikemija.

Izvor: Novosti