Vlada Srbije donijela je Odluku o pravnim posljedicama prestanka JP Novinska agencija Tanjug, imajući u vidu da član 146. Zakona o javnom informisanju i medijima predviđa da Zakon o Javnom preduzeću novinska agencija Tanjug prestaje da važi datumom potpisivanja kupoprodajnog ugovora, odnosno najkasnije 31. oktobra 2015. godine, prenosi Anadolija.
Prvi javni poziv za prodaju Tanjuga, u okviru kojeg je Republika Srbija prodavala 100 odsto svog udjela, objavljen je 30. juna. U prvom krugu privatizacije početna procijenjena vrijednost iznosila je 760. 935 eura, a kako je taj pokušaj propao, jer nije bilo učesnika, krajem avgusta raspisan je drugi krug, po početnoj cijeni 50 posto procijenjene prve vrijednosti.
Potencijalni kupci nisu bili u mogućnosti da kupovinom Tanjuga u svoje vlasništvo dobiju bogatu arhivsku građu ove agencije, koja se proteže u periodu od kraja Drugog svjetskog rata, do današnjih dana te zgradu u centru Beograda u kojoj je agencija poslovala, a koja joj je od države data na korišćenje.
Foto:AA
Na jutrošnjoj sjednici Vlade, premijer Srbije Aleksandar Vučić naveo je da je razočaran situacijom u vezi Tanjuga i kritikujući ministra kulture i informisanja Ivana Tasovca rekao je da nije bio za gašenje nacionalne novinske agencije.
U otvorenom pismu javnosti, ministar Tasovac potvrdio je da premijer Srbije nije bio za gašenje Tanjuga, ali da nije ni za nepoštavanje zakona, koji je u ovom slučaju ispoštovan.
"Lični osjećaj nikako nije mogao, niti je trebalo da me spriječi u obavljanju osnovnog posla kao ministra informisanja.To je prije svega dosljedno sprovođenje Medijske strategije, usvojene još 2011. godine, uz saglasnost i učešće svih novinarskih i medijskih udruženja. Po toj strategiji, dužnost države bila je da izađe iz vlasničke strukture medija i omogući ravnopravnu i fer tržišnu utakmicu", naveo je ministar Tasovac u pismu i dodao:
"U skladu s tim, opet posle javnih rasprava i uz konsultaciju sa Briselom, usvojen je set medijskih zakona, koji je odredio rokove za ostvarenje strategije i izlazak države iz vlasničke strukture medija. Ti zakoni su usvojeni avgusta 2014. godine, što znači da su mediji imali punih 15 mjeseci da se pripreme za proces privatizacije."
Prema nezvaničnim informacijama, nacionalna novinska agencija Tanjug radiće do kraja novembra, a nakon toga će u skladu s Programom za rješavanje viška zaposlenih u procesu privatizacije, svi zaposleni dobiti otpremnine i biće im plaćeno za rad i angažman u periodu do donošenja odluke.
Novinsku agenciju Tanjug osnovala je Komunistička partije Jugoslavije 1943. godine u Jajcu, s namjerom da informiše o borbi partizana u Drugom svjetskom ratu koju su vodili komunisti pod vođstvom Josipa Broza. Osnivač i kum Tanjuga je komunista Moše Pijade, a prvi direktor je bio Vladislav Ribnikar.
Zgrada u kojoj je osnovan Tanjug
Nakon Drugog svjetskog rata, Tanjug je bio novinska agencija Demokratske Federativne Jugoslavije, Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Posle raspada SFRJ, od 1992. godine, Tanjug je bio novinska agencija Savezne Republike Jugoslavije, od 2003. novinska agencija Državne zajednice Srbija i Crna Gora, a od 2006. godine nacionalna novinska agencija Republike Srbije.
Naziv "Tanjug" je akronim izveden od originalnog imena "Telegrafska agencija nove Jugoslavije".
Komentari