Čarls Darvin bio je prvi naučnik koji je pokušao da odgonetne ulogu slijepog crijeva koje imaju samo ljudi i drugi primati.

On je smatrao da su naši daleki preci živjeli od lišća, pa im je bilo potrebno što više prostora u crijevima za lagano razlaganje biljnih tkiva.

Kasnije, ti preci su počeli da jedu voće koje se lakše vari, pa proširenje nije bilo potrebno i počelo je da se smanjuje. Ono što je od njega ostalo je majušno slijepo crijevo.

Darvin je mislio da ono više nema nikakvu ulogu, ali neki naučnici smatraju da je tu s razlogom.

Već dugo je poznato da ta struktura sadrži specifičan tip tkiva koje pripada limfnom sistemu. Taj sistem nosi bijela krvna zrnca koja se bore protiv infekcija.

U poslednjih deset godina istraživanja su pokazala da to tkivo podstiče rast nekih vrsta korisnih bakterija u crijevima. Štaviše, studije su otkrile da razne vrste poput dabrova, koala i bodljikavih prasadi takođe imaju tu strukturu. Drugim riječima – slijepo crijevo nemaju samo primati, kako se ranije mislilo.

Međunarodni tim stručnjaka među kojima su dr Heder F. Smit, evolucioni biolog na Midvestern univerzitetu u Glendejlu i Vilijam Parker, hirurg koji proučava imuni sistem na Djuk univerzitetu, kaže da je to najveći dokaz da slijepo crijevo služi nekoj svrsi.

Nova studija objavljena ovog mjeseca u Comptes Rendus Palevol, obuhvatili je ispitivanje ishrane 361 odraslog sisara uključujući i 50 vrsta za koje se sada zna da imaju slijepo crijevo.

Otkrili su da su da je slijepo crijevo evoluiralo barem 32 puta i to ne uvijek kada su sisari mijenjali ishranu, kako je Darvin nekada mislio.

Doduše, on je tačno identifikovao porijeklo slijepog crijeva kod majmuna, budući da su analize pokazale da je ono nastalo onda kad su naši preci promijenili način ishrane.

Ovakva otkrića su izuzetno važna jer pokazuju da slijepo crijevo zaista ima neku svrhu, ali će tek dalje studije pokazati o čemu je tačno riječ.

Ipak, istraživači možda već imaju odgovor.

Parker je sa kolegama sa Djuk univerziteta 2007. postavio hipotezu o imunološkoj ulozi slijepog crijeva koje se ponaša kao “sigurna kuća” za korisne bakterije.

One pomažu imunom sistemu da pripremi imuni sistem na “napad” drugih bakterija. Ukoliko “loše” bakterije ipak prevladaju crijevima, “dobre” imaju mjesto za povlačenje u slijepom crijevu.

Čim se imuni sistem izbori sa infekcijom, korisne bakterije izlaze i kolonizuju debelo crijevo.

(Izvor:nazdravlje.com)