Kako je najavila ministarka zdravlja Veronika Skvorcova osim protiv malo djelotvornih, kampanja će se sprovoditi i protiv takozvanih “čuda-lijekova” koji su postali poznati samo zahvaljujući agresivnoj reklami a ne zbog stvarnih efekata.
Oni koji su upoznati sa stanjem na ruskom tržištu lijekova tvrde da će posle takve akcije polovina lijekova iz apoteka jednostavno nestati. Oni bolesnicima ne pomažu, već koriste samo onima koji ih prodaju i donose im pozamašnu zaradu.
- Već su pripremljene popravke zakona “o korišćenju lijekova” a cilj je da u ruskim apotekama budu samo efikasni lijekovi. Svi oni koji nemaju dokaza u kliničkim ispitivanjima da zaista liječe moraće da se povuku iz prodaje - objasnila je ministarka Skvorcova. Ona je još prije tri godine izjavila da više od 80 posto preparata koji se prodaju u Rusiji zapravo malo ili ništa ne vrijede.
- Na našem tržištu je mnogo preparata čije su registracije poništene u Evropskoj uniji i SAD, jer ih tamo smatraju nedjelotvornim. Na Zapadu se prati koliko je neki lijek efikasan i ako rezultata nema on mora da se povuče - kaže doktor farmaceutskih nauka Vladimir Dorofejev.
Onaj ko vjeruje reklamama u ruskim listovima može da pomisli da se sve može efikasno liječiti - od ćelavosti do impotencije. Kad dođe vrijeme gripa onda se u novinama kao po pravilu pojave reklame desetina preparata sa gotovo čudvotvornim dejstvom. Ali u praksi, korist imaju samo oni koji prodaju tu “farmaceutsku maglu”.
Istovremeno, sa Ministarstvom zdravlja i policija će voditi akciju protiv proizvođača i trgovaca lažnim lijekovima. Prošlog juna na jugu Rusije zadržana je banda od koje je uzeto oko 700.000 pakovanja nazovi medikamenata. Uglavnom su to bili preparati protiv raka. Ti “lažnjaci” su se prodavali u apotekama u Rostovu, Nalčiku ali i Moskvi.
Prema ocjenama Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije, od kompletne ponude na farma-tržištu, dakle od 20 hiljada raznih lijekova, prevaranti su se koncentrisali na stotinak najbolje prodavanih i prave njihove “lažnjake”.
Jedan od čestih metoda, koji nije ruska umotvorina jer se koristi i u Evropi, je ona da se skupi lijekovi sa isteklim rokom trajanja, umjesto da se unište - jednostavno prepakuju i vrate u prodaju.
Zvanično, prvi falsifikati među lijekovima u Rusiji su otkriveni 1997. iako su se tim problemom mnoge zemlje bavile mnogo ranije. Pravi lijekovi su postajali sve skuplji pa su falsifikatori to iskoristili i ponudili svoje varijante medikamenata. Naravno, po nižoj cijeni od zvanične.
Na prostoru bišeg Sovjetskog Saveza glavni proizvođači lažnih lijekova su Ukrajina i Rusija. Nelegalne sirovine za pravljenje lažnih lijekova stižu u Rusiju u buradima iz Indije i Kine. Taj teret se najčešće deklariše kao “materijal za pravljenje praška za pranje veša”.
Za utjehu, Rusima ostaje da oni u ovom problemu nisu usamljeni. Prema ocjenama Svjetske zdravstvene organizacije oko deset odosto svih lijekova u svijetu su “lažnjaci”. Lideri takve proizvodnje su Indija, koja proizvodi čak 75 odsto svih ovakvih lijekova, zatim Egipat sa sedam procenata i Kina sa šest procenata.
OGROMNA ZARADA
Oni koji proizvode lijekove ne poštujući licencna prava imaju profit najmanje 300 posto. Čak ako taj lijek i ima zaista dovoljnu količinu “aktivne supstance”, zarada je ogromna jer proizvođači nemaju nikakvih drugih troškova. Do sada su u Rusiji za ta krivična djela bile blage kazne.
KARIJERA NA LAŽNJACIMA
Prvi koji je počeo sa proizvodnjom lažnih lijekova u Moskvi je Vladimir Brincalov, osnivač kompanije “Ferejn” koji je prije toga pravio votku i “nastojke” tj. alkohol sa ekstraktima ljekovitog bilja. Brincalov je 1996. počeo da proizvodi insulin po licenci poznate danske kompanije “Novo nordisk”, da bi uskoro krenuo u proizvodnju poznatih lijekova bez ikakvih licencnih prava. Tako se njegov “sumamed” nije razlikovao od onog “Plivinog”. Zanimljivo je da su svi znali čime se bavi Brincalov, ali niko ništa nije preduzimao. Možda zbog toga što je taj isti Brincalov bio član ruske Dume (parlamenta) od 1995. do 2003. Da cinizam bude veći Brincalov je bio član Komiteta za zaštitu zdravlja pri ruskoj Dumi. Čak se 1996. kandidovao za predsjednika Rusije.
Tek 2006. godine sa Vladimirom Brincalovom su se obračunali pravosudni organi Rusije. Za vrijeme policijskog pretresa na skladištvu “Ferejna” pronađeno je čak 63 tone falsifikovanih lijekova. Brincalov je u to vrijeme već godinama živio u inostranstvu pa je umjesto njega u zatvor otišla njegova sestra koja je rukovodila proizvodnjom.
(Izvor:novosti.rs)
