Mnogo je ljudi koji bi rado prešii na bezmjesnu ishranu, ali se u svom neznanju boje da neće obezbjediti tijelu sve potrebne bjelančevine (proteine). Vjerujte, da bi ste postali vegetarijanac, nije neophodno pročitati gomilu knjiga koje o tome pišu, niti proučiti mnoge studije o ishrani. Nemojte gubiti vrijeme, jer tako nikada nećete postati vegetarijanac.
Šta se dobija mesnom ishranom?
Postoji ogromna količina informacija koja ukazuje na vezu između unošenja proteinske hrane i srčanih bolesti, visokog krvnog pritiska, raka, artritisa, osteoporoze, kostobolje, čira na dvanaestopalačnom crijevu i mnoštva drugih oboljenja. Dokaze za to dali su mnogi naučnici koji se bave tim problemom. Jedenjem mesne hrane podložnost bolestima povećava se za deset i više puta. Umne moralne i tjelesne snage umanjuju se stalnom upotrebom mesne hrane. Unošenje mesa izaziva poremećaje u tijelu, štetno djeluje na um i otupljuje moralnu osjetljivost. Protein životinjskog porijekla je najsloženiji od svih elemenata hrane i za njegovo iskorišćavanje potrebno je mnogo više energije i vremena. Voće je hrana koja se najlakše vari i najbrže iskorišćava. Meso ne daje nikakvu energiju, a vlakna, o kojima se danas mnogo govori i koja su veoma bitna, uopšte nema u mesnoj hrani.
Ono zbog čega je meso danas još nepogodnija namirnica jeste bolesno stanje životinja. Mnoge životinje se kolju u tako bolesnom stanju da to meso nikada ne bi smjelo da se koristi za ljudsku ishranu. Kada bi ljudi mogli da vide takvu životinju vjerujemo da bi odmah sa gađenjem ostavili svako meso. Ali ta hrana je često primamljivo spravljena i upakovana, izložena u najopremljemjim prodavnicama, te privlači naš pogled. A mi se tako lako damo prevariti. Meso bolesnih životinja je otrov i izaziva mnoge bolesti. Mnogi, ipak, nisu obavješteni o njegovoj štetnosti. Mnoge životinje se razbole na teškim i dugim putovanjima do klanice, transportovane u prljavim kamionima, vagonima, bez hrane i vode, bez dnevne svjetlosti i svježeg vazduha. Sve to umnogome doprinosi da meso takvih životinja postane nezdravo za ljudsku ishranu.
Mnoge bolesti napadaju životinjski svijet i došlo je vrijeme kada o tome moramo početi ozbiljno da razmišljamo. U procesu tovljenja, životinjama se daju razne hemikalije (antibiotici, hormoni, steroidi) koje, opet, na svoj način vrše razorno dejstvo u ljudskom organizmu (alergijske reakcije, sterilitet, opadanje kose i bolesti unutrašnjih organa). Tu mogu biti uključeni penicilin, tetraciklin, sredstva za tovljenje i mnoge druge hemikalije i antibiotici da se životinje pripreme za prodaju. Zašto onda ljudi jedu meso? Postoji više razloga: navika, uslovi života, predrasude, kultura, običaji, vaspitanje, socijalni i materijalni momenat, što je u redu sve dotle dok ljudi ne počnu da vjeruju kako treba da jedu meso iz zdravstvenih razloga. Međutim, jedini efekat je zapravo pogoršavanje zdravlja.
Prirodno je i sasvim logično da korišćenjem hrane životinjskog porijekla mi u svoje tijelo ugrađujemo i odgovarajuće navike i sklonosti. Mi smo sazdam od onoga što jedemo i, ako se u velikim količinama hranimo životinjskim mesom, primamo na taj način i nešto od prirode životinja. Uticaj koji mesna hrana ima na zdravlje ne može se odmah osjetiti, ali to nije nikakav dokaz da ona nije štetna. Mnogi umiru od bolesti koje se sasvim mogu pripisati upotrebi mesne hrane, a da pri tom nisu svjesni stvarnog uzroka.
Ako je ikada postojala potreba za najjednostavnijom hranom, onda je to danas. Umjesto mesa, u ishrani bi valjalo koristiti najrazličitiju prirodnu hranu od žitarica, voća, povrća i oraha. Tu hranu bi trebalo pripremiti na zdrav i ukusan način kako bi podsticala želju za jelom, pa će potreba za mesom ubrzo nestati. Ona sadrži sve hranljive sastojke neophodne za stvaranje dobre krvi. Ti neophodni sastojci ne mogu se dobiti iz mesne hrane.
Dokaz da je meso nadražujuća hrana jeste i to što se nakon prestanka upotrebe mesa osjeti nedostatak snage i slabosti. Taj osjećaj je mnogima potvrda da je meso hrana koja jača i, prema tome neophodno u ljudskoj ishrani. Međutim, to se javija zato što je meso nadražujuća hrana koja stvara grozničavu krv i razdražuje nerve, pa im zato toliko nedostaje. Ali, kada se tijelo oslobodi uticaja mesa, neće osjećati slabost, već će početi da želi prirodnu i zdravu hranu sa svim njenim prednostima.
Neko će reći: A odakle ću ja dobiti proteine ako ne jedem meso? Pitanje je na mjestu. Prije svega, treba nagasiti da nama nije potrebno toliko proteina koliko su nam godinama samouvjereno preporučivaii mnogi ljekari. Ljudsko tijelo gubi dnevno samo 23 g proteina. Oni se gube kroz urin, kosu, znoj, izumrlu kožu i fekalije. Da bi se taj gubitak proteina nadoknadio, treba pojesti oko 700 g proteina mjesečno. Većina ljudi unese daleko više proteina nego što je potrebno njihovom tijelu. Zašto? Zato što se proteini jedu za svaki obrok. Potrošnja veća od one koju tijelo zahtjeva teško opterećuje organizam koji se bori da se oslobodi viška.
(Izvor:kolektiv.me)
