Riječ je o zahvatu tokom kojeg se pušta krv iz određenih dijelova na tijelu i predstavlja zahvat kojim se iz organizma odstranjuje manja ili veća količina krvi u terapeutske svrhe. Puštanje i isisavanje krvi predstavlja jedan od najstarijih terapijskih zahvata.

Dr. Merim Omerhodžić, ljekar specijalista neurohirurge na Univerzitetskoj klinici u Sarajevu za Anadoliju govori o hidžami, njenom dolasku na ove prostore, ali i velikom značaju. Kako je kazao, učinak hidžame nije isti prije oko 1.400 godina i sada prvenstveno zbog načina života, svakodnevnog stresa, nervoza, ali i ostalih faktora koji su došli sa ovim modernim vremenom. 

Dr. Omerhodžić je istakao da po načinu djelovanja hidžama spada u regulatorne medicinske metode, a prema načinu izvođenja predstavlja malu hiruršku intervenciju.

- Regulatorna metoda - 

Hidžama se izvodi zarezivanjem površnog sloja kože, sterilnim i jednokratnim skalperom, te vakum sukcijom u određenim regijama. Regije na kojima se izvodi hidžama Poslanik je nazvao "kahil", a nalaze se između plećki i kičme te na vratu.

"Iz potkožnog tkiva pomenutih regija eliminiše se masa koja sadrži 80 do 90 posto biološkog i hemijskog otpada, a samo 10 do 20 posto krvnih elemenata. Hidžama je tradicija stara više od 1000 godina koja je podrazumijevala da ljekari u svojim diplomama imaju upisan lanac učitelja koji su jedni drugima prenijeli medicinsko znanje. Prije deset godina ljekari su u Siriji napravili jednu knjigu o hidžami i uz nju je išao jedan CD", pojasnio je dr. Omerhodžić.

Sirijci su 2003. godine napravili okrugli sto pod pokroviteljstvom ministra zdravstva gdje su sastavili ljude koji se bave vjerskim naukama i ljekare.

"Mi smo po ugledu na njih 2006. napravili simpozijum na koji smo pozvali najmjerodavnije ljude koji su pričali o tradiciji hidžame. Sve što je novo u medicini dočeka se sa nepovjerenjem. Sve što je vezano za sunet Poslanika pogotovo. Hidžama je savremena medicinska metoda zasnovana na tradiciji Poslanika. Znači, tradiciji staroj 1.400. godina. Savremena je jer se mora izvoditi po uzusima savremene medicine. Po načinu izvođenja to je mala hirurška metoda. Po mehanizmu djelovanja hidžamu sam definisao kao regulatornu metodu jer djeluje na bazični regulatorni sistem organizma", naglasio je dr. Omerhodžić.

Istakao je da je hidžama najbolja regulatorna metoda. Koncept zdravlja nam je malo izmakao, navodi,  i njemu kao neurohirurgu. Iz vida smo, kaže, izgubili čovjeka kao cjelinu.

"Tražeći kako hidžama djeluje došao sam do onoga što meni u medicini nedostaje. U organizmu postoji sistem koji održava balans nebrojenih faktora. Da bi sve to bilo u balansu postoji sistem koji sve to objedinjuje. To je nazvano bazični regulatorni sistem, a to je ustvari naš međućelijski prostor. Dakle, mi imamo ćelije, a između njih prostor koji obuvata 28 posto naše mase. Balans se još naziva i zdravlje i nekada smo se svi osjećali dobro. Vremenom faktori izvana, toksini, neuredan život, stres, različite traume djeluju na taj regulatorni sistem i dođe do stanja disbalansa ili nezdravlje. To se može vratiti u normalu", pojasnio je dr. Omerhodžić.

- Među najvećim uzročnicima oboljenja stres - 

Prije 1.000 godina najveći doktor svih vremena Ibn Sina spominjao je da ima zdravlje, bolest i nešto između. To je opisano kao nezdravlje.

Ako se ne poradi na povratku balansa, prema njegovim riječima, to dovodi do hroničnih oboljenja. Stari kineski doktori su dobijali platu samo kad su svi zdravi. Znači da su odradili svoj posao.

"Regulatorne metode pomažu da se vratimo u balans. Hidžama može zaustaviti progresiju tih oboljenja i to je njena uloga. Mene kao neurohirurga ta masa koja izađe iz tijela uvijek fascinira. Ta masa se vadi sa određenih mjesta kojima je Poslanik i dao posebno ime. Na tim mjestima izlazi želatinozna masa. Kada se analizira u laboratoriji ona sadrži od 80 do 90 posto biološkog i hemijskog otpada. Ćelija uzima hranljive materije, a međućelijski prostor izbacuje otpadne. Kada smo pod naporom puno je tog otpada, kad smo pod stresom jako ga je puno. Hemijski otpad je ono što unesemo spolja. Hrana, voda i zrak su danas zagađeni, neko uzima lijekove, neko puši ali dovoljno je samo da udišemo ovaj zrak i pijemo hlorisanu vodu da se talože toksini. Ta masa je prisutna na tim određenim mjestima i ona je specifična", poručio je dr. Omerhodžić.

Osim kapilara na tom području se nalaze i završeci nerava i ćelije odbrambenog sistema i sve to djeluje kao kibernetička cjelina.

"Među najvećim uzročnicima različitih oboljenja je hronični stres koji je sada, u ovom vremenu, nova situacija. Svi se zamislite koliko ste samo tokom jednog dana imali stresnih situacija. Postoje mišljenja da se nakon hidžame aktivira odbranbeni sistem i preskenira naš organizam. Organizam nije ni nalik nijednoj savremenoj mašini. Ljudski organizam je jedna perfekcija, savršenstvo”, pojasnio je Omerhodžić.

Govoreći o poznavanju hidžame prije deset godina i sada istakao je da prateći hadžije iz BiH tokom godina i vodiče koji su tada radile hidžamu mogao da vidi da se ona tada radila na jedan primitivan način.

“Zato je bila izbačena iz života ljudi savremenih pogleda. Saudijska Arabija je 2007. jedne godine zabranila da se iko bavi time na primitivan način. Prije toga se počinju otvarati medicinski centri i 2003. godine učim hidžamu u medicinskom centru Medini. Dvije godine kao neurohirurg posvećujem tome jer sam htio da naučim i saznam šta su ljudi do tada o njoj znali. Jako se malo znalo i u arapskom svijetu, a kod nas i u Evropi gotovo nikako”, istakao je Omerhodžić.

- Hidžamu niko ne negira - 

Naglasio je da je na simpozijumu koji je ranije spomenuo došlo 20 ljudi i od toga deset članova porodice koji su natjerani da dođu. Međutim, njemu su bili bitni zaključci simpozijuma, a ne prisutnost.

“Danas se o hidžami priča mnogo. O njoj se zna mnogo. U Evropi se radi na mnogim mjestima. Kažu da u Velikoj Britaniji u svakom gradu postoje mnogobrojni centri, a prije deset godina su britanski biznismeni tražili da im dođe tamo ili da oni dođu kolektivno i da se hidžama uradi na savremen medicinski način”, kazao je Omerhodžić.

Prema njegovim riječima, po zakonu liječenjem se smije baviti samo ljekar.

“Hidžama je bila prisutna u svim vjerskim i kulturnim krugovima ovih prostora. Na Istok je donesena od Turaka, a na Zapad i u Evropu prenesena preko Španije i Sicilije ili preko Arapa”, poručio je Omerhodžić.

Hidžamu sada, s obzirom na prezentovane dokaze, niko ozbiljan ne negira, od običnih građana pa sve do profesora, ljekara…

Prema njegovim riječima, sada postoji veliki broj osoba iz cijele regije i svijeta koji dolaze na hidžamu, a među njima ima i onih kojima je prvenstveno riješila problem sa migrenom.

Hidžama je efikasna u svim hroničnim oboljenjima, djeluje na stanje nervoze, agresivnosti, neraspoloženja, na ukupno psihofizičko stanje, na prevenciju kardiovaskularnih oboljenja, smanjuje trigleciride, holesterol, snižava krvni pritisak.

Izvor: Anadolija