- Simptomi srčanog udara ne moraju da se pojave svi odjednom. Prvi simptomi se mogu  manifestovati kao osjećaj bola u grudima, neugodan pritisak iza grudne kosti, bol u sredini grudnog koša koji pacijent najčešće opisuje kao da im je neko sjeo na grudi. Širenje bolova u lijevo rame, lijevu ruku, lijevu stranu vrata. Osjećaj mučnine i nedostatka vazduha, omaglice, naglo pomračenje vida, kao i nesvjestice - ističe doktor. 

Kako dodaje, kašalj može da bude prateći simptom, potom naglo znojenje, mučnina i gubitak apetita, pa i povraćanje.

-  Važno je da se zna da srčani udar nije trenutni događaj već stanje koje se razvija od četiri do šest sati i svaki minut je dragocen. Najveći broj oštećenja nastaje u prvom satu. Srčani udar nekad može da prođe i bez simptoma,  i tada je riječ o "tihom srčanom udaru" - kaže ljekar.

Ako se pomenuti simptomi jave, neophodno je otići najbližem ljekaru ili Hitnoj pomoći. 

- Posebnom riziku su izloženi kardiološki pacijenti ili dijabetičari 

Simptomi kod žena

- Od 25 do 50 odsto žena neće imati simptomatologiju bola kod srčanog udara istu kao muškarci, već će je opisati kao tjeskobu u grudima - napominje ljekar.

Najbolja preventiva

- Ovdje se podrazumijeva redovno  kontrolisanje sistematskim pregledima mlađe populacije jednom godišnje, dok osobe starije od 60 godina treba da na šest mjeseci rade pregled EKG - om i da se konsultuju sa internistom.

Potrebno je da dijabetičari odlaze na redovne kontrole jer spadaju u ugroženiju populaciju kad je riječ o povezanosti srčanog udara i njihove osnovne bolesti  - savjetuje kardiolog.

Na listi prevetivnih mjera nalaze se i praćenje labaratorijskih  parametara holesterola i lipidnog statusa na godišnjem nivou, eliminisanje loših prehrambenih  navika i pušenja i redovna fizička aktivnost.

Najteže posljedice

-  Jedna od najtežih posljedica srčanog udara je infarkt miokarda.

Najpodložnija populacija koja doživi ovu vrstu infrakta jesu osobe koje imaju loše životne navike i koje nimalo ne koriguju, osobe koje su izložene svakodnevnom stresu, kao i one koje ne odlaze na redovne kardiološke preglede - kaže doktor Gudelj.

Pol i genetika spadaju u faktore  koji povećavaju stopu mortaliteta.

Istraživanje  i  brojevi

Istraživanja koja su sprovedena da bi se došlo do što pouzdanijih rezultata u vezi sa infarktom, uključivala su 1.800 ljudi starijih od 45. godina. Uslov je bio da nemaju nikakvih srčanih smetnji i da su u potpunosti zdravi.

Ljekari su uradili skener srca i taj isti postupak ponovili deset godina kasnije. Ponavljanjem skenera došli su do podatka da čak 8% ispitanika ima oštećenje na srcu.

Kada su upitani za simptome i liječenje, ispitanici su bili u čudu jer nisu imali nikakve simptome i nisu ni znali da je do oštećenja došlo.

U čak sedamdeset odsto slučajeva ljudi koji su na žalost preminuli od iznenadnog infarkta, pokazalo se da su na srcu imali ožiljke za koje nije postajala medicinska istorija u kartonima preminulih da su liječeni i da su uopšte znali za njihovo postojanje.

- Prevencija je ključ svega - upozorava dr Gudelj.

Žena blic.rs