Tog dana Isus je odveden iz kuće prvosvještenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata koji ga je osudio da bude razapet na krstu.

Kao što je Hristos prorekao na Tajnoj večeri, prije petka ujutro apostol Petar se, u strahu da i njega ne zatvore i kazne, tri puta odrekao svog Gospoda. Shvativši šta je uradio, odmah se pokajao u gorkom plaču. Izdajnik Juda, kad je saznao da je Isus osuđen na smrt, mučen grižom savjesti objesio se.

Na ovaj dan, crkva se sjeća događaja koji su neposredno prethodili raspeću. Počevši od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, neuspjelog pokušaja da ga optuže, pa do glasnog vikanja judejskog naroda: “Raspni ga!”. Zatim, nošenja krsta kroz grad, na putu prema Golgoti, razapinjanja i praštanja dželatima riječima: “Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade”.

Na Veliki petak se ne služi liturgija, osim ako su Blagovijesti. Danas se strogo posti, i  jede se samo suvi hljeb i pije voda. Običaj je da se farbaju vaskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.

Takođe se i ne pjeva, ne veseli se, a od Velikog četvrtka do Vaskrsa, nedjelje kada je Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, nego se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.

Večernjim bogosluženjima na Veliki petak obilježava se vrijeme smrti i skidanja sa krsta tijela Gospodnjeg, kada se na posebno ukrašen sto ispred oltara koji predstavlja Hristov grob iznosi plaštanica.

Sveštenici iznose crvenu plaštanicu i tri puta, uz zvuke klepala, obilaze oko crkve, što simbolično predstavlja Hristovu sahranu.

Plaštanica se potom polaže ispred oltara, a vjernici u tišini dolaze na cijelivanje sve do subote uveče, uoči Vaskrsa koji se slavi od ponoći i kada se u znak vaskršnje radosti oglašavaju i prva zvona.

Ovaj dan hrišćanske žalosti je i posljednji i najznačajniji u nedjelji Stradanja za sav hrišćanski svijet, a njegova smrt je uvod u radost Vaskrsenja koje pravoslavna crkva ove godine obilježava u nedjelju, 8. Aprila.

 U pravoslavnim crkvama se na Veliki petak ne služe liturgije, već carski časovi sa čitanjem djelova jevanđelja o događajima u dane Stradanja.

Običaji

Najpoznatiji običaj koji se obavlja na Veliki petak jeste farbanje uskršnjih jaja, u kom učestvuju i zabavljaju se žene i djeca. Domaćica prvo farba jedno crveno jaje, čuvarkuću, koje će se čuvati do sljedećeg Uskrsa, a prvo jaje od prethodne godine treba da se zakopa u zemlju, kako bi bila plodna i donijela berićet domaćinima.

Domaćica se najprije prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice, vaskršnje ili bogojavljenske. Na šporetu vri voda sa bojom, domaćica u njega spušta jaja, pazeći da ravnomjerno budu obojena.

Na Veliki petak najstrože je zabranjeno vino, jer ono predstavlja nevino prolivenu krv Isusa Hrista. 

U nekim krajevima regiona, ljudi su ujutru donosili vodu sa jezera, kako bi se svi ukućani umili vodom, jer postoji vjerovanje da će to umivanje odnijeti sve bolesti iz tijela. U stara vremena djevojčicama su roditelji pod vrbom na Veliki petak vezivali kosu, kako bi brzo rasla.

U nekim krajevima vjeruje se da će djevojke koje na današnji dan ukradu cvijeće iz crkvene porte i stave ga pod jastuk u noći uoči Velike subote sanjati svog budućeg muža.

Postoji vjerovanje da, ako danas operete kosu, cijele sledeće godine vas neće boljeti glava.

Na ovaj praznik valja metlom malo pomesti kuću, a zatim tu metlu baciti, kako bi sa njom iz kuće izašlo sve zlo.