Naučnici su identifikovali gene koji su "krivi" za to što neki ljudi prosto ne mogu bez cigareta. Nosioci tih gena češće počinju da puše još u tinejdžerskom dobu i postaju strastveni pušači kasnije u životu, pušeći 20 i više cigareta dnevno.

Čak i ako u nekom trenutku odluče da prestanu da puše, tu odluku mnogo će teže sprovesti u djelo od onih koji nemaju "pušački" gen.

Ovdje se radi zapravo o određenim alternacijama u DNK koje utiču na to kako će naše tijelo "odgovoriti" na nikotin, a koje su češće kod osoba koje tokom života razviju ozbiljnu zavisnost od cigareta, prenosi "Dejli mejl".

Naučnici sa Novog Zelanda sproveli su višegodišnje istraživanje tokom kojeg su 1.000 osoba pratili od rođenja do 38 godine, ne bi li utvrdili ima li zavisnost od cigareta gensku "podlogu".

Osobe koje su imale "visoko rizičan genski profil" u većem procentu su počinjale da puše još u tinejdžerskom uzrastu. U 38. godini, oni su već bili "teški pušači", sa ozbiljnom nikotinskom zavisnošću, a čak i oni među njima koji su imali želju da prestanu da puše u tome nisu uspijevali.

"Geni određuju naše ponašanje i rizik od razvijanja zavisnosti od cigareta", kaže šef istraživačkog tima, dr Danijel Belski sa Djuk univerziteta. "Tinejdžeri sa povišenim 'genskim rizikom' mnogo brže prelaze put od 'eksperimentisanja' sa cigaretama do 'ozbiljnih' pušača."

Ipak, geni ne određuju da li ćemo se u nekom trenutku odlučiti da probamo cigareta ili ne, oni samo utiču na vjerovatnoću da neko postane "težak" pušač.

(Izvor:mondo.rs)