Medicina je danas sposobna da prenatalnim testovima odredi da li začeti plod boluje od nekog genetski izazvanog oboljenja a uzgred može da otkrije i pol djeteta u ranoj fazi razvitka ploda.
To uzgred tema je kampanje „Neželjena“. Selektivni abortus djevojčica.
To Vam je kad roditelji odluče da im je kćer koja je začeta nepotrebna. Da im treba sin naslednik. Pa odluče da život, koji je dar prirode i Boga u zavisnosti kako ko gleda, spriječe da zaživi. Ili odluče da žena abortira sve dok se ne začne muško dijete. A i toga ima u Crnoj Gori danas.
Toga ima toliko da se u posljednjih petnaestak godina rađa u prosjeku deset dječaka više u odnosu na stotinu djevojčica. Nismo mi, iako mislimo da jesmo, toliko genetički jak narod da nam se sinovi rađaju u tako velikom broju. Istina je sasvim drugačija i daleko ružnija.
„Upotreba prenatalnih testova u svrhu ranog saznanja pola ploda, bolje reći njihova zloupotreba, nije samo pogrešna sa stanovišta prirode, morala, etike, već na kraju krajeva i zakona, koji takve zloupotrebe ne dozvoljava. Svi treba da radimo na tome da se tako pogrešna percepcija vrijednosti života i društva iskorijeni“, kaže Olivera Miljanović, pedijatar i genetičar.
Ali je izgleda lakše reći nego uraditi. U društvu u kojem je nastavak loze najvrednija zaostavština roditelja, bitni su njeni plodovi. Kćer se njivi za tuđu kuću. Ženska su djeca tuđa sreća.
A sin, sin je sin. Njemu se roditelji mogu radovati još od prenatalnog testa.
„Samo je ćutnja o ovom problemu glasna. Svi roditelji, sve majke sa kojima sam razgovarala na ovu temu kada je trebalo da o tom govore javno, pred kamerom, odustajale su. O tom nisu željeli da pričaju ni ljekari koje su navodile kao one koji su im vršili abortuse“, kaže novinarka RTCG Svetlana Slavujević, koja je među prvima skrenula pažnju na pitanje selektivnih abortusa.
Svetlana Slavujević, novinarka RTCG
Zato je pokrenuta kampanja „Neželjena“, sa ciljem da se ukaže na potebu mijenjanja jedne „tradicionalne“ svijesti u kojoj se kćeri neželjene. U kojoj se odluka o abortusu donosi samo na osnovu pola ploda i ničeg drugog.
„Pri tom moram da naglasim da ova kampanja nije kampanja protiv prava na abortus, koje je pravo svake žene, već kampanja protiv selektivnog abortusa, protiv zloupotrebe prenatalnih testova. Kampanja koja treba da utiče na našu promjenu svijesti i promjenu shvatanja koja dovode do toga da se djevojčica, kao neželjen plod, ukloni“, kaže Maja Raičević, aktivistkinja za ženska prava i jedna od žena koje su pokrenule ovu kampanju.
Maja Raičević
U sklopu kampanje organzovano je i potpisivanje peticije Vladi Crne Gore za izradu akcionog plana za borbu sa ovim problemom. Jer zakonska regulativa postoji. Samo je naša želja da „planiramo“ porodicu na ovakav način jača i od zakona. Jača i od pomisli šta bi sve te nerođene kćeri mogle postati da im se pružila šansa da se uhvate u koštac sa životom.
Ovako, ako se ovaj trend nastavi, doći će trenutak kada toliko željeni sinovi neće moći da nastave lozu jer neće imati sa kim. I šta onda? Da se nadamo da će nauka napredovati dovoljno da omogući muškarcima da rađaju? I hoće li i tada raditi prenatalne testove“ I hoće li i tada biti neželjenih kćeri?
Komentari