Elektronski potpis ima istu pravnu snagu kao i svojeručni potpis i pečat u odnosu na podatke u papirnom obliku i prihvatljiv je kao dokazno sredstvo u postupcima pred nadležnim državnim organima i organima lokalne samouprave.

Kako je regulisano dobijanje elektronskog potpisa i za šta se može koristiti objasnila je za Pobjedu generalna direktorica Direktorata za elektronsku upravu i informatičku bezbjednost Milica Janković.

"Dobijanje elektronskog potpisa je regulisano Zakonom o elektronskom potpisu, koji je u posljednjih 12 godina usklađivan sa pravnom legislativom Evropske unije, a od maja ove godine je na snazi Zakon o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu koji je usklađen sa EIDAS uredbom o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja u elektronske transakcije na unutrašnjem tržištu. Elektronski potpis kao skup podataka u elektronskom obliku, koji je logički povezan sa elektronskim dokumentom, služi za potpis, elektronsku identifikaciju potpisnika i provjeru vjerodostojnosti potpisanog elektronskog dokumenta", kazala je Janković.

Kako je dodala, na formiranje cijene digitalnog sertifikata, svakako, utiče konkurentnost u oblasti izdavanja sertifikata.

"Ministarstvo preporučuje da se cijena usluga sertifikovanja prilagodi kako bi se podstakla masovnija upotreba elektronskog potpisa. Trenutno u Crnoj Gori postoje dva sertifikaciona tijela - GOV.CA za potrebe izdavanja sertifikata organima državne uprave i Pošta CA koja izdaje digitalne sertifikate za građane i privredu, po cijeni od 110 eura. Oba tijela izdaju sertifikate sa rokom važenja tri godine. Postoji interesovanje da se davanjem usluga sertifikovanja za elektronske transakcije, osim Pošte, bave i ostali subjekti, koji ispune zakonske uslove", istakla je Janković.