Po riječima neuronaučnika s Jejla Gordona Šeparda, ispijanje vina aktivira sivu masu u našem mozgu više nego slušanje muzike ili rješavanje matematičkih zadataka.

Šepard je istraživao vezu mozga i sposobnosti da se interpretira ukus vina, a zaključke do kojih je došao objavio je u knjizi "Neuroenologija: Kako mozak stvara ukus vina".

Samo pijenje vina je kompleksan proces koji uključuje nekoliko različitih elemenata: način na koji ispijate vino iz čaše, način na koji se vaš jezik miče, način na koji vaš nos reaguje na aromu vina, itd.

Šepard kaže da je njegovo istraživanje prevaziišlo samo analiziranje vina i u fokusu imalo one koji piju vino.

"Nije stvar u tome da samo ispijete gutljaj vina i držite ga u ustima. Micanje vina u ustima i gutanje su vrlo kompleksne motoričke radnje", kaže on.

Mozak igra vrlo važnu ulogu u "dešifrovanju" ukusa vina. Šepard taj proces poredi s načinom na koji naše oči percipiraju boje.

"Objekti koje promatramo nemaju boje. Stvar je u tome kako svjetlost pada na njih i odbija se od njih. Kada svjetlost "udari" u naše oči, ona aktivira sisteme u mozgu koji stvaraju boje. Slično tome, molekuli u vinu nemaju ukus sami od sebe, ali kad stimulišu mozak, on stvara taj ukus, jednako kao što stvara i boje", objašnjava.

Uživanje u ukusima vina, znači, podstiče naš mozak na veliku aktivnost.

Pa, u tom slučaju možemo da kažemo samo "živjeli"!

Noizz