"Pokušala sam da preispitam gdje je veza jer sam pri prvim susretima sa bivšom Jugoslavijom bila veoma iznenađena s kolikim nacionalnim nabojem se govorilo o toj muzici koja je bila sveprisutna. Pokušala sam da takoreći predstavim istoriju te muzike i kako se o toj muzici govorilo od sedamdesetih i vremena Jugoslavije, koja je u jednom momentu prosperirala, preko osamdesetih i devedesetih – vremena nacionalizma i građanskih ratova kada se turbofolk zapravo razvio – pa do danas nakon takozvanih demokratskih promjena u Srbiji kada imamo novi turbofolk. Time sam htjela da prikažem i istoriju raspada Jugoslavije", kazala je Fogel za Dojče Vele.

Na pitanje da li postoji veza između turbofolka i nacionalizma kaže da vjeruje da se može reći da je ta veza toliko tijesna jer je turbofolk, kao i sama riječ za tu posebnu vrstu muzike, nastao tek devedesetih.

"To znači u vrijeme nacionalizma i megazvijezda poput Cece, udovice ratnog zločinca Arkana. Tu postoji direktna veza sa nacionalizmom, ali sama muzika nije politička. To je pop-muzika sa mnogo uticaja zapada, ali i regionalnog folklora. Tekstovi su zapravo bez izuzetka apolitični. Oni su, sasvim u skladu sa primjerima sa Zapada, mahom ljubavne priče, dijelom tragične. No turbofolk političkim čini veza sa devedesetim, to kako se o njemu govori i tako se on stalno dovodi u vezu sa posebnim aspektima tih društvenih promjena. O njemu se kaže da je obilježen srpskim nacionalizmom, kičast, pornografski…", objašnjava Fogel.

Prema njenim riječima,  Lepa Brena je bila zapravo prvi veliki svejugoslovenski pop-star.

"Ona je, što se popularnosti tiče, ostvarila sve rekorde. Ona je punila stadione i tada je bila simbol jedne vrste prosperitetne Jugoslavije gdje je pop-kultura igrala važnu ulogu, otvarane su nove TV stanice i postojale su muzičke emisije koje su emitovale u cijeloj Jugoslaviji i shodno tome je Lepa Brena zaista pomalo majka Jugoslavije. Ona otjelotvoruje možda priču o emancipaciji koja je u Jugoslaviji bila poželjna. Ona sama je iz bosanskog sela došla u veliki grad gdje je postala ekstremno uspješna i to je sasvim bila priča koju je jugoslovenska politika, Komunistička partija, tada predviđala kao idealni put: da ljudi sa sela dolaze u grad, da se žene emancipuju iz seoske skučenosti i patrijarhalnog okruženja i postanu uspješne", objašnjava njemačka autorka.

Kako je navela u knjizi, Ceca slovi kao inkarnacija srpskog nacionalizma. Smatra da je to prije svega jer je ona imala jednu vrstu srpskog vjenčanja iz bajke sa Željkom Ražnatovićem Arkanom.

"I ta veza je naravno jedina direktna veza sa srpskim nacionalizmom. Ceca je bila superstar, ali ne više Jugoslavije, već Srbije devedesetih i ona tada preuzima pomalo ulogu koju je prethodno u Jugoslaviji imala Lepa Brena, koja je bila superstar za različite nacije, generacije i klase. Ceca preuzima ulogu samo za mnogo manje, srpsko društvo", priča Sanja.

Dok je slušala tekstove njenih pjesama kaže da je bila iznenađena i šokirana slikom žene.

" To su u principu kao i u pop-muzici vrlo uobičajene ljubavne priče ispričane iz perspektive žene, ali nisu pomirljive i romantične, već ekstremno brutalne ljubavne priče koje zapravo govore o tome kako muškarac vara ženu i ponekad je zlostavlja. Ceca, ali i žene o kojima priča, u pjesmama govore kako su u milosti i nemilosti muškarca, zbog toga pate, ali ga ne napuštaju. Takvu radikalnost još nikada nisam čula u drugim formama muzike", ističe ona.

Jelena Karleuša kaže otjelotvoruje novu Srbiju nakon takozvanih demokratskih promjena i time društveni proboj, ponovno ostvarivanje međunarodnih kontakata u području kulture.

"Kada je riječ o Karleušinoj muzici, vjerujem da je mnogi ne bi prepoznali kao turbofolk iako tu postoje brojni originalni turbofolk elementi, recimo triler koji zvuči orijentalno, ali tu postoji mnogo uticaja zapadne pop-muzike. Dakle to ide u pravcu R&B i elektronike. Ono što kod Karleuše veoma podsjeća na turbofolk je estetika. Ona zaista izgleda kao barbika. To znači da pitanje rodne uloge ponovo dolazi u prvi plan. Rekla bih da takvu zvijezdu od Cece razlikuje ironična referenca na istoriju turbofolka. Prvi put turbofolk ima jednu vrstu političkog stava jer se zvijezde poput Jelene Karleuše ili Seke Aleksić veoma zalažu za LGTB prava", smatra Fogel.