Prema nedavno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u Republici Hrvatskoj u  2017. godini rodilo se 36.647 djece, gotovo 900 djece manje nego u 2016. Podatak je alarmantan, jer je to prvi put u sto godina da se na prostoru današnje Hrvatske rodilo manje od 37.000 djece. Ako se stanje danas uporedi sa stanjem u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj 1950. godine, kada je u godinu dana rođeno preko 95.500 djece, uočava se dramatičan pad nataliteta, javlja Anadolija.

Stjepan Šterc, demograf sa Odsjeka za geografiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kaže kako su sva ranija predviđanja i analize išle u prilog ovim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku. 

„Za Hrvatsku je 2017. godina bila apsolutno, po svim demografskim pokazateljima, najgora otkad uopšte i postoji Hrvatska. Ono što je ozbiljnije je da se ti procesi nastavljaju i u budućnosti i njihov intenzitet zapravo u ovako negativnom obliku može ugroziti sve sisteme u državi“, poručuje Šterc.

- Interes evropske ekonomije sebičan -

Hrvatska nije posebnost u ovom užem i širem području, jer vrlo sličnu situaciju sa prirodnim padom, a i sa negativnom spoljnom i gradskom bilansom imaju i Bosna i Hercegovina i Srbija.

Šterc uočava kako Srbija u apsolutnom iznosu ima veće negativne brojeve, dok u relativnom iznosu, u odnosu na ukupan broj stanovnika, tu zasigurno prednjači Hrvatska.

„Potpuno je jasno da razvijena Europa ima veliku potražnju za radnom snagom i da će ona radnu snagu primarno dohvaćati sa jugoistoka i juga Europe, i to visokoobrazovanu, mladu radnu snagu, a pritom je manje važno što domaćem gospodarstvu neće ostati takav potencijal za inovativne djelatnosti. Interes evropske ekonomije je vrlo velik i poprilično sebičan, a na kraju nije ih briga što te zemlje iseljavanja troše iz svog proračuna za obrazovni sistem i obrazuju ljude koji praktički iseljavaju“, kaže Stjepan Šterc.

Smatra kako je problem iseljavanja vrlo ozbiljan za cijeli region, jer povlačenje na godišnjem nivou može premašiti sto, možda čak i dvjesta hiljada ljudi, a slični procesi se događaju u Rumuniji Poljskoj, Portugalu itd.

„Ukoliko te zemlje, Hrvatska posebno, ne preduzmu ključne strateške mjere i ne shvate da je to ključna problematika razvojne budućnosti, negativni procesi će se intenzivirati i apsolutni broj stanovnika će se smanjiti bitno. Ali ono što je još važnije, s obzirom na strukturu stanovništva, biće ugroženi osnovni sistemi: mirovinski, zdravstveni, obrazovni i sistem radne snage u svim zemljama“, kaže Šterc.

On upozorava kako je iz svega lako zaključiti da će zemlje regiona, ako se ovakav trend nastavi, vrlo brzo ostati bez velikog broja stanovnika.

„Ako napravimo jednostavnu matematičku ekstrapolaciju, ono što se može dogoditi je da Hrvatska u sljedećih deset godina izgubi preko devedeset hiljada stanovnika, vjerovatno će i Bosna i Hercegovina, s obzirom na ove trendove, izgubiti preko petsto hiljada, a Srbija preko milion ili milion i dvjesta hiljada stanovnika“, procjenjuje Šterc i dodaje: