Švedski fiziolog Per Olaf Astrad, stručnjak u oblasti praćenja efekata fizičke aktivnosti na zdravlje, istakao je da ne postoji biološka i psihička funkcija organizma na koju (odgovarajuća) fizička aktivnost ne djeluje povoljno. Ulaganjem vremena, novca, truda i izbjegavanjem masne, pohovane hrane ili poroka činimo veliku stvar za sebe, ulažemo u sebe, ta investicija će nam se i u vrijeme ove velike krize sigurno isplatiti. 

1. Nedavno istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije je pokazalo da je potrebno 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti nedjeljno da bismo vidjeli rezultat treninga, a na nama je da to vrijeme podijelimo kako nam odgovara. 

2. Jutarnji treninzi su najbolji period dana za trening ako imate za cilj mršavljenje. Ujutru su zalihe glikogena na minimumu pa je samim tim i uključivanje masti u proces razgradnje znatno brže. 

3. Studija koja je obuhvatila preko 60 hiljada odraslih osoba pronašla je da oni koji vježbaju imaju 30 odsto manje šanse od prijevremene smrti. 

4. Kafa je jedan od najboljih napitaka prije vježbanja, dokazano ubrzava sagorijevanje masti odnosno skraćuje vrijeme potrebno za uključivanje masti u proces razgradnje. 

5. Da postoji vježba kojom bi se aktivirala cjelokupna muskulatura čovjeka svaka osoba bi mogla da podigne oko 22500 kg. Samo mišići podkoljenice odnosno listovi mogu podići po 400 kg, odnosno zajedno 800 kg. 

6. Jedna naučna studija nam je dokazala da je potrebno svega dva minuta tri puta nedjeljno trenirati visoko intenzivno, odnosno HIIT metodom (high interval intensity training) da biste poboljšali svoje kondicione ili kako kažu fitnes performanse. Tu se prije svega misli na maksimalnu potrošnju kiseonika i toleranciju na laktate. 

7. Trening snage je najbolji metod treninga za sagorijevanje masti. Glavni razlog toga je aktivacija velikih grupa mišića pa samim tim i velika kalorijska potrošnja, znatno veća nego tokom kardio treninga. 

8. Istezanje ili rastezanje je najbolji način da završite trening, na prvom mjestu oporavlja, a nakon toga i utiče na jače i kvalitetnije treninge u narednom periodu. Što veća amplituda pokreta tokom istezanja to je više energije elastične deformacije koja se oslobađa iz aktivne muskulature. Tako oslobođena energija se akumulira u mišiće dajući vam osjećaj snage nakon završenog treninga. 

9. Vrijeme potrebno za oporavak poslije vježbanja male grupe mišića, recimo bicipsa iznosi 24 sata, dok je npr. nogama potrebno oko 72 sata za odmor nakon treninga što je čitava tri dana. 

10. Fokus u toku treninga na vježbu koju izvodite kao i na mišićnu grupu koja je opterećena povećava efikasnost i uticaj te vježbe na ciljani mišić dodatnih 20 odsto, zato dok se trenira nema priče i mobilnog telefona. 

Milan Zarić, master profesor sporta i fizičkog vaspitanja
www.licnitrener.com