Istraživači su razvili matematički model koji predviđa koliko će prosječna globalna temperatura površinskog vazduha varirati tokom sledećih nekoliko godina, a rezultati pokazuju da od 2018. do 2022. godine možemo doživjeti porast ekstremnih temperatura, prenio je Bi-Bi-Si. 

Zagrijavanje uzrokovano oslobađanjem gasova poput ugljen-dioksida se ne povećava potpuno stabilnom brzinom. 

Na početku 21. vijeka naučnici su istakli da postoji pauza u zagrijavanju, ali nekoliko analiza je pokazalo da je pet najtoplijih godina uslijedilo nakon 2010. godine. To variranje iz godine u godinu ne utiče na dugotrajni trend povećanja temperatura. 

Sada novi metod predviđanja globalnih temperatura ukazuje da će narednih nekoliko godina biti toplije nego što se očekivalo.

Umjesto da koriste uobičajene tehnike za simuliranje klime, Florijan Sevelek, iz Nacionalnog centra za naučna istraživanja u Brestu, i Sibren S. Drifot, sa Univerziteta u Sautemptonu, osmislili su statistički metod za pretragu kroz simulacije klimatskih uslova u 20. i 21. veku i tražili situacije slične današnjim. 

Tim je zatim koristio ove klimatske "analogije" kako bi predvidio mogućnosti koje donosi budućnost. 

Konkretno, visoke temperature koje su predviđene u narednih nekoliko godina usijlediće zbog male vjerovatnoće nastupanja izuzetno hladnih perioda. 

Sada je algoritam "naučen", a proces traje nekoliko minuta, predviđanja se prave za nekoliko stotinki na laptopu. U poređenju sa tim, super kompjuterima je potrebno nekoliko nedelja kada koriste tradicionalne metode simulacije klime, prenio je Bi-Bi-Si.