Poslije napetih pregovora koji su trajali cijelu noć, egipatsko predsjedništvo COP27 objavilo je tekst nacrta sporazuma i istovremeno sazvalo plenarnu sjednicu da ga proglasi konačnim, sveobuhvatnim sporazumom.

Odluka COP27 se već naziva “istorijskom“ i usvojena je konsenzusom više od 200 delegata na plenarnoj skupštini uz gromoglasan aplauz.

Sporazum naglašava neposrednu potrebu za novim, dodatnim, predvidljivim i adekvatnim finansijskim sredstvima za pomoć zemljama u razvoju koje su posebno ranjive na ekonomske i neekonomske efekte klimatskih promjena.

Među ovim mogućim načinima finansiranja je i stvaranje “fonda za reagovanje na gubitke i štete“, što je snažan zahtjev zemalja u razvoju, koje su se ujedinile oko ovog pitanja.

Pitanje “gubitaka i štete“, više nego ikada u centru debate nakon razornih poplava koje su nedavno pogodile Pakistan i Nigeriju, stavljeno je na dnevni red u posljednji čas, poslije dugog oklijevanja bogatih zemalja, i na uslov da se odustane od pitanja eventualne pravne odgovornosti ili naknade štete.

Plaćanje nadoknade za štetu od klimatskih promjena siromašnijim zemljama pojavilo se kao kamen spoticanja u srcu pregovora koje vode UN.

Evropska unija je u četvrtak, uoči zakazanog zatvaranja konferencije, ponudila da prihvati fond, pod uslovom da bude rezervisan za “posebno ranjive zemlje“, što bi isključilo zemlje u razvoju koje su doživjele snažan rast poput Kine.

EU je takođe željela da pomene proširenje “baze doprinosa“, što bi omogućilo uključivanje Kine.

Prije više od deset godina, zemlje, posebno razvijene, obećale su 100 milijardi dolara godišnje zemljama u razvoju do 2020. za suočavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama.

Na značajnoj klimatskoj konferenciji u Parizu 2015. godine, gdje se svijet prvi put dogovorio oko cilja ograničavajući globalno zagrijavanje, ponovili su to obećanje i produžili rok do 2025. 

Modalitete za sprovođenje odluke, a samim tim i fonda, moraće da razvije posebna komisija za usvajanje na sljedećoj COP28, krajem 2023. u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Oni će takođe morati da odluče o konačnoj globalnoj deklaraciji i naporima da smanje emisije gasova staklene bašte koji izazivaju globalno zagrijavanje.

Prema izvještajima dopisnika raznih medija sa konferencije, sporna tačka je smanjenje ili ukidanje upotrebe fosilnih goriva i cilj ograničavanja zagrijavanja atmosfere na 1,5 stepeni Celzijusa iz predindustrijske ere, koja je već bila dogovorena prošle godine u Glazgovu.