Otvoreni dani nauke, kako je saopšteno na današnjoj pres konferenciji, centralnom izložbom Udruženog istraživačkog centra Evropske komisije pod naslovom „Šta čini jedno društvo pravičnim“, želi da ukaže široj javnosti na značaj odgovorne nauke, te otvoren dijalog donosioca odluka, naučnika, umjetnika i građana u cilju rješavanju društvenih izazova sa kojima se svakodnevno suočavamo. Vodeće institucije Evropske komisije za naučno savjetovanje u donošenju politika, kroz izložbu Odjeci, postavljaju pitanje kako svijet može biti pravičniji.

 Predstavnica Udruženog istraživačkog centra Evropske komisije, Anđela Kardinali, kazala je da je danas potrebno da umjetnici i naučnici sarađuju na projektima i daju odgovor na pitanja koja postavljamo, a jedno je upravo i tema izložbe - pravičnost.

„U okviru Udruženog istraživačkog centra Evropske komisije sjeli smo zajedno naučnike i umjetnike. I oni su, tom prilikom, razvili 15 projekata. Rezultat tih projekata je ova izložba na temu pravičnosti, a koja je prvi put prikazana u Milanu 2017. godine“, kazala je Kardinali.

Od 15 projekata, kako je kazala, za izložbu u Crnoj Gori, izabrana su tri.

Kardinali je pojasnila da će nagrađivani autor Frederik de Vilde (Belgija) dati novi osvrt na čuvenu skulpturu Ogista Rodena – Mislilac iz ugla 21. vijeka; naučnici i fotografi Dejvi Venam i Luk Fejen predstaviće seriju fotografija na temu Voda koju jedemo, postavljajući pitanja o pravičnosti u svijetlu globalne potrošnje hrane/vode u različitim zemljama svijeta, dok će francuski fotograf Anais Tonder  pratiti putanju čestice ugljenika sa ostrva Fer, na sjeveru Škotske, do Pariza, gdje je završila u srcu jedne osobe. 

U okviru Festivalu će, kako je najavljeno na konferenciji, biti predstavljena, između ostalih programa, i jedinstvena multimedijalna izložba „Arheologija pamćenja i arhitektura znanja“, koja otvara priču o „kodovanom univerzumu i njegovom dekodiranju kroz susretanje drevnih civilizacija na njihovom putu ka savremenom čovjeku“.

Autorka izložbe Arheologija pamćenja i arhitektura znanja, prof.dr Gordana Medin, istakla je da je željela da na interaktivan i zanimljiv način pokaže kako ljudi u sebi nose kolektivnu svijest predaka.

„Ta svijest se slojevito gradi u nama i mi je slojevito nadograđujemo i predajemo onima koji dolaze iza nas. Sve što smo stariji mi, vjerovatno, tražimo da se vratimo počecima, koji su u nama, koji kao rupa ostaju neizgrađeni, jer se nadograđujemo sa drugim stvarima, koji nas udaljavaju od nas samih“, rekla je profesorica Medin.

Ideja je, kako je kazala, da se napravi istorijska retrospektiva i probudi znatiželja kod djece.

Na ovogodišnjim Otvorenim danima nauke, M:tel digitalna fabrika će, u saradnji sa Ministartsvom nauke, organizovati prvi Hakaton o mobilnom plaćanju.

PR M:tel Digitalne fabrike, Bojana Maraš, kazala je da će takmičari imati priliku da pokažu koliko su inovativni, a za to ih očekuju i vrijedne nagrade.

„Cilj ovog hakatona je da se pojednostavi neko rješenje. U ovom slučaju, želimo da približimo i objasnimo građanima Crne Gore kako funkcioniše i zašto je dobro mobilno plaćanje. Za sve one koji su tvorci najboljih ideja biće obezbijeđenje vrijedne nagrade“, najavila je Maraš.

Hakaton, kako je objasnila, nije takmičenje radi takmičenja, već je „hakaton mjesto za sve ljude koji žele da idu naprijed, da kreiraju novu budućnost i da pomjeraju granice“.

U Crnoj Gori je, kako je saopšteno na konferenciji, u protekloj godini otpočet proces na izradi Strategije pametne specijalizacije, koji treba da ponudi pravce usmjeranja razvoja baziranog na znanju, tehnologijama i inovacijama. U ovom procesu mogu učestvovati građani, stručnjaci, profesionalci, preko online platforme Berza perpsektivnih ideja, kojoj se pristupa preko sajta www.daninauke.me.

Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za inovacije i tehnološki razvoj u Ministarstvu nauke, mr Branka Žižić, rekla je da su u ovom procesu identifikovane prioritetne oblasti, a to su, kako je navela, obnovljivi izvori energije, održivi i zdravstveni turizam, održiva poljoprivreda i lanac vrijednosti hrane, novi materijali i informacio-komunikacione tehnologije.

„U sljedećoj fazi ovog procesa biće potrebno da zajedno, uz pomoć kreativnih ljudi,  identifikujemo šta bi bili konkretni investicioni projekti. Takvi projekti bi mogli da budu finansirani iz nacionalnih sredstava, kao i iz evropskih fondova. Ali očekujemo i neke značajne strane investicije i investicije iz privatnog sektora“, rekla je Žižić.

U Crnoj Gori, kako smatra, postoji usitnjenost na polju kreiranja inovacija.

„Postoje male kompanije, start up kompanije, koje započinju rad na određenim inovacijama. Ali, da bi take inovacije doživjele punu realizaciju, potrebno je da se udružuju sa drugim sličnim kompanijama, da se kreiraju kolaboracije i pruže određeni sistemi podrške“, kazala je Žižić.

Od 9. do 12 oktobra, kako je najavljeno, planiran je bogat program, koji obuhvata, između ostalog, otvaranje prvog Mediteranskog vrta, predstavljanje aplikacije Moje drvo, radionice Art@CMS, tradicionalnu IT manifestaciju Fabrika znanja, Izložbu Prirodnjačkog muzeja, „science shop“, Nauku u pokretu, Astronomsko veče i druge kvalitetne sadržaje.