„Statistički podaci ukazuju na hitnu potrebu da se stvore mogućnosti za zapošljavanje Roma, dok se u izvještajima o napretku u sprovođenju politika za integraciju Roma država regiona ističe potreba za promjenom pristupa u ovoj oblasti,“ rekao je vođa Akcionog tima projekta Savjeta za regionalnu saradnju Integracija Roma 2020 Orhan Usein na otvaranju konferencije.

Prema regionalnom istraživanju Roma za 2017. godinu Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), stopa romske omladine (starosti od 18 do 24 godine) izostavljene iz zapošljavanja, obrazovanja i obuke na zapadnom Balkanu kreće se između 73% i 86%.

Osim toga, kako je saopštio RCC, analiza izvještaja o napretku u sprovođenju politika za integraciju Roma za 2017. godinu, koje su dostavile vlade sa zapadnog Balkana, pokazala je da je svega 54% mjera zapošljavanja planiranih nacionalnim akcionim planovima za integraciju Roma u potpunosti ili djelimično realizovano, što ukazuje na potrebu za unaprjeđenje u narednom periodu.

Poređenje podataka iz 2017. i 2011. godine pokazalo je da se zaposlenost Roma u regionu postepeno pogoršava. Nedostatak mogućnosti zapošljavanja dovodi do manje aktivnog učešća Roma na tržištu rada u regionu. Takva situacija sve više Roma dovodi do siromaštva i zavisnosti od socijalne zaštite.  

„Godišnje praćenje sprovođenja strategije Jugoistočna Evropa 2020 pokazalo je prve znake privrednog oporavka u šest država zapadnog Balkana, što je u pogledu stopa zaposlenosti značilo njihov stalni rast od 2016. godine. U regionu je otvoreno preko 600,000 novih radnih mjesta, koja, međutim, nisu ravnomjerno raspoređena na stanovništvo na zapadnom Balkanu. Visoko obrazovane osobe i muškarci su imali najviše koristi u pogledu zapošljavanja. U tom kontekstu želimo pomoći vladama da na bolji način definišu aktivne politike i mjere tržišta rada na korist svih građana, uključujući i Rome,“ rekla je Vanja Ivošević, viši stručnjak za pitanja politika, nauke i zapošljavanja u Savjetu za regionalnu saradnju.  

Nalazi Platforme za zapošljavanje i socijalna pitanja pokazali su da su u regionu aktivne mjere tržišta rada veoma ograničene, što se posebno odnosi na njihov uticaj na najugroženije grupe stanovništva, uključujući Rome. Glavne aktivne mjere tržišta rada velikim dijelom isključuju Rome i, iako postoje određene inovativne mjere sa potencijalom da se značajnije doprinese zapošljavanju Roma, malo toga je realizovano. 

Direktor Fonda za obrazovanje Roma (REF) Nadir Redžepi istakao je važnost razmjene iskustava i diskusija o načinu na koji se može poboljšati zaposlenost Roma kako bi se, s jedne strane, definisale odgovarajuće politike, a sa druge unaprijedila praksa. Podsjetio je i da Fond od 2005. godine ulaže u razvoj kompetencija i ljudskih resursa mladih Roma kako bi se premostio jaz između Roma i neromskog stanovništva.  

Koordinator za integraciju Roma u Generalnom direktoratu Evropske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju Dominik Be podsjetio je da sve pretpristupne ekonomije imaju nacionalne strategije za integraciju Roma, te naglasio da je obezbjeđivanje jednakog pristupa obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu i stanovanju dio procesa proširenja.

„Mnogo toga, međutim, tek treba uraditi. Nije uočen nikakav napredak u pristupu zapošljavanju, dok se stopa mladih Roma koji su van zaposlenja, obrazovanja ili obuke čak i povećala. Potrebno je, dakle, povećati ambicije u pogledu napretka tokom faze pristupanja EU“, rekao je Be.  

Osim pregleda trenutnog stanja zaposlenosti Roma i aktivnih mjera tržišta rada koje su realizovale vlade regiona, na konferenciji će se posebna pažnja posvetiti temi neprijavljenog rada, njegovim karakteristikama i sektorima u kojima preovladava, kao i predlaganju mjera politika koje bi se na najbolji način pozabavile ovim pitanjem. Očekuje se da zaključci konferencije doprinesu smanjenju jaza između stope zaposlenosti Roma i opšte stope zaposlenosti u regionu proširenja.