Gnojna angina sa kojom ovih dana, u sezoni prehlada i virusa, dolaze i odrasli, a u najvećem broju djeca, najčešće nastaje kao posljedica respiratorne infekcije, mada može da nastane i bez prethodne prehlade. Pedijatri potvrđuju da sa upalom grla prime i po desetak mališana u jednoj smjeni. Djeca su posebno osjetljiva na streptokoke, pa se nerijetko javljaju i manje epidemije ovog oboljenja. 

Doktor Branko Joković, specijalista opšte medicine Doma zdravlja Zvezdara, kaže da gnojnu anginu uglavnom izaziva beta hemolitički streptokok grupe A, a bolest se prenosi kapljičnim putem. 

"Angina počinje naglo, sa bolom u guši i povišenom telesnom temperaturom od 38 do 39 stepeni Celzijusovih. Pacijent ima jezu, glavobolju, gubitak apetita i malaksalost. Otežano se guta, za razliku od virusnih angina kada se javlja suvoća ždrela i grebanje", kaže on za Novosti. 

Da je riječ o gnojnoj angini iskusan ljekar može da procijeni na osnovu pregleda grla, ali je najvažniji dijagnostički postupak uzimanje brisa, jer se samo na osnovu njegove analize može izolovati uzročnik. 

"Takođe, neophodno je da se uradi i analiza krvi sa leukocitima i leukocitarnom formulom, C-reaktivni proteinom, sedimentacijom i pregled urina, da bi se na vrijeme uočilo da li je došlo do upale i oštećenja bubrega, što je česta posledica streptokokne infekcije. Ponekad tražimo analizu antistreptolizinskog titra ASTO, ako sumnjamo na komplikacije poput akutne upale zglobova i srčanog mišića", kaže dr Joković. 

Moguća komplikacija je i formiranje tzv. gnojne kolekcije pored krajnika, što se liječi hirurškim uklanjanjem. 

"Terapija je penicilin u vidu injekcija u trajanju od 10 dana, a u slučaju preosjetljivosti, ili alergije, daju se makrolidni antibiotici ili oni prema antibiogramu", kaže dr Joković i dodaje: "Od ljekova se koriste i oni za svižavanje temperature, protiv bolova, lokalni antiseptici, i neophodno je mirovanje." 

Kada je o najmlađima riječ, dr Dejan Jonev, pedijatar Doma zdravlja Čukarica, kaže da i oni imaju iste simptome kao i odrasli. 

"Kod većine djece gnojna angina nastupa naglo iz punog zdravlja, dakle bez prethodne prehlade. Izbor terapije su takođe penicilinski ljekovi. Međutim, kod djece komplikacije ove bakterijske infekcije su znatno rjeđe", istakao je dr Jonev. 

Četiri upale za operaciju 

Prema riječima dr Branka Jokovića, pacijentima koji godišnje imaju četiri puta gnojnu anginu, naročito ako je praćena komplikacijama, savjetuje se hirurško uklanjanje krajnika. Operacija krajnika savjetuje se i onima kojima gnojna kolekcija često mora hirurški da se čisti, ako krajnik krvari, toliko su uvećani da ometaju disanje ili su asimetrični pa ukazuju na mogući malignitet. Slične indikacije važe i kod djece.

Izvor: Novosti