Okupljeni građani su od platoa Filozofskog fakulteta krenuli u tišini u šetnju do dvorišta Vlade Srbije gdje je Đinđić ubijen, ali ih je dočekala zatvorena kapija dvorišta zgrade, pa su zapalili svijeće i ostavili cvijeće na kapiji.

Na kapiju su postavili i transparent "Ako danas ne uspijemo, jedini razlog smo mi sami", Đinđićevu rečenicu i parolu po kojoj je večerašnja šetnja na koju su pozvali Demokratska stranka (DS) i organizatori protesta protiv vlasti "Jedan od pet miliona" i održana.

Foto: AA

"Mi nedjeljama šetamo u pokušaju da nešto promijenimo, ali ovaj put ne smijemo stati jer pitanje je da li ćemo imati i treću šansu da nešto promijenimo", kazao je okupljenima jedan od organizatora Miodrag Simović.

Prije početka šetnje, kao i ispred Vlade Srbije, sa razglasa su emitovani Đinđićevi citati.

Neposredno prije dolaska građana, predsjednik Udruženja kidnapovanih i ubijenih na Kosovu Simo Spasić držao je govor u kojem je naveo da su DS i DOS "oslobodili albanske teroriste iz zatvora", ali ga je obezbjeđenje pomjerilo.

Foto: AA

U memorijalnoj šetnji su učestovali i bivši predsjednici DS Dragan Đilas i Dragan Šutanovac, funkcioneri DS i brojni Đinđićevi poštovaoci koji su nosili parole "Zora(ne) sviće".

Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003. godine u dvorištu zgrade Vlade Srbije, a za njegovo ubistvo na 40 godina zatvora osuđen je oficir Jedinice za specijalne operacije (JSO) Resora državne bezbjednosti Zvezdan Jovanović. Na istu kaznu za organizovanje ubistva osuđen je i komandant JSO Milorad Ulemek. 

Politička pozadina ubistva nikada nije otkrivena.

Zoran Đinđić rođen je 1. avgusta 1952. u Bosanskom Šamcu u Bosni i Hercegovini.

Bio je prvi nekomunistički gradonačelnik Beograda posle 1945. godine, kao i jedan od osnivača Demokratske stranke, u kojoj je bio predsjednik Izvršnog odbora, a od januara 1994. do ubistva bio je predsjednik DS.

Foto: AA

Đinđić je bio prvi premijer Srbije posle pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine i dolaska na vlast Demokratske opozicije Srbije (DOS), a za vrijeme njegovog mandata pokrenut je proces demokratizacije društva i korjenitih ekonomskih i socijalnih reformi.

Vlada Srbije u vrijeme njegovog mandata zalagala se za saradnju s Haškim tribunalom i u to vrijeme uhapšeno je i izručeno nekoliko optuženika, među kojima i bivši predsjednik Srbije i Jugoslavije Slobodan Milošević.

Anadolija