Ono je bilo inspiracija za mnoge izume i umjetnička djela. No, zbog činjenice da je vijekovima predmet istraživanja, mnogi bi pomislili da o tijelu ne postoji više tajni, no to je zabluda.
Koža ima četiri boje
Koža bi bez ikakvih pigmenata bila bjeličasta. Blizu površine kože, krvni sudovi joj daju crvenilo, a žuti pigmet takođe utiče na boju. Melanin, koji je nastao pod dejstvom ultraljubičastih zraka, doprinosi smeđoj ili crnoj boji u velikim količinama.
Ove četiri boje čine boju kože svih ljudi i kombinuju se različito kod svake osobe.
Svijet se smije s vama
Kada gledate nekoga kako zijeva, to će pokrenuti vašu potrebu da zjevnete, a novija istraživanja pokazuju da je i smijeh povezan s ovim osjećajem. Kada čujete smijeh, aktiviraju se regije u mozgu koje su povezane s facijalnim pokretima.
Ovako svojevrsna mimikrija igra veliku ulogu u socijalnoj interakciji. Radnje kao što su kihanje, smijeh, plakanje i zijevanje mogu biti načini na koje razvijamo snažne veze unutar grupe.
Pubertet mijenja strukturu mozga
Znamo da hormoni doprinose mnogim promjenama u tijelu koje su neophodne da bismo se pripremili za reprodukciju. Ali zbog čega je adolescencija toliko neprijatna? Hormoni kao što je testosteron utiču na razvoj neurona u mozgu, što mijenja strukturu mozga i utiče na ponašanje, smatraju stručnjaci.
Emocionalna nestabilnost, apatija i loše sposobnosti donošenja odluka su dokaz da je došlo do promjena u frontalnom korteksu mozga.
Hiljade neiskorišćenih jajnih ćelija
Kada se žena nađe u kasnim četrdesetim ili ranim pedesetim godinama, prestaje mjesečni ciklus, odnosno nastupa menopauza. Jajnici proizvode sve manje estrogena, što se ispoljava fizičkim i emotivnim promjenama.
Nerazvijeni folikuli ne mogu da oslobode jajne ćelije redovno kao prije. Međutim, prosječna adolescentkinja ima 34.000 nerazvijenih jajnih ćelija, iako tokom njenog života samo 350 sazri. Neiskorišćeni folikuli propadaju, a mozak bez ikakve naznake može zaustaviti oslobađanje jajnih ćelija.
Mnogo hrane nam hrani mozak
Iako čini samo dva procenta naše mase, mozak zahtijeva 20 odsto kiseonika i kalorija od ukupnog unosa u tijelo. Da bi glava bila dobro snabdjevena resursima, tri glavne moždane arterije neprekidno "pumpaju" kiseonik.
Blokada ili prekid u jednoj od njih, koja je poznata kao moždani udar, narušava funkciju cijelog tog regiona.
Kosti se lome zbog ravnoteže minerala
Pored podrške organima i mišićima koju tijelo dobija od kostiju, one nam pomažu i da regulišemo nivo kalcijuma. Kosti sadrže fosfor i kalcijum, od kojih je potonji potreban i mišićima i nervima.
Ako kosti nisu dovoljno snabdjevene kalcijumom, određeni hormoni će doprinijeti da se kosti polome, što će biti praćeno - rastom nivoa kalcijuma!
Položaj tijela utiče na vaše pamćenje
Sjećanja su veoma povezana s našim čulima. Miris ili zvuk mogu da probude daleka sjećanja na djetinjstvo.
S tim u vezi, nedavna studija pokazala je, štaviše, da ćemo se nekih događaja sjetiti brže i bolje ukoliko nam je položaj tijela sličan onome koji smo imali u toku događaja kojeg se prisjećamo!
Stomak luči korozivni otrov
Ćelije u stomaku luče hlorovodoničnu kiselinu, korozivno jedinjenje koje se koristi prilikom tretiranja metala u industrijskom svijetu.
Ono može da sagori čelik, ali sluzave obloge stomačnog zida drže ovu kiselinu na sigurnom - u probavnom sistemu, gdje se razlaže ručak.
U BROJKAMA
* Pluća sadrže više od 300.000 miliona kapilara (sićušne krvne žile). Ako bismo ih raširili od kraja do kraja, ukupna širina bi iznosila 2.400 km.
* Ljudska kost je jaka kao granit. Blok kosti veličine kutije šibica može podnijeti težinu od devet tona - to jest, četiri puta više od betona.
* Noktima je potrebno šest mjeseci da izrastu od baze do vrha.
* Najveći organ u tijelu je koža. Odraslog čovjeka pokriva oko 1,9 m2. Koža se konstantno obnavlja - u životu prosječne osobe, oko 18 kg kože će biti odbačeno i zamijenjeno novom.
* Kada spavate, narastete za oko osam mm. Sljedećeg dana se ponovo smanjite na svoju prethodnu visinu. Razlog tome je što se diskovi hrskavice stisnu poput spužve kada stojite ili sjedite.
* Svaki bubreg sadrži milion individualnih filtera. U prosjeku, oni filtriraju oko 1,3 litara krvi po minuti, a izbace do 1,4 litara urina dnevno.
* Fokusni mišići očiju se pokrenu oko 100.000 puta na dan. Da bi mišići nogu postigli isto, trebalo bi hodati 80 km svaki dan.
* Jedno krvno zrnce napravi potpuni krug u tijelu za samo 60 sekundi.
* Oči primaju oko 90 odsto svih informacija, što nas u osnovi čini vizuelnim stvorenjima.
* Nervni impulsi putuju do i iz mozga brzinom od 274 kilometra na sat.
* Težina tipičnog ljudskog mozga iznosi oko 1,4 kg. Mozak sadrži nekoliko milijardi neurona spojenih stotinama triliona sinapsi.
* U prosjeku, žene trepnu duplo više puta od muškaraca.
* Zubi počinju rasti šest mjeseci prije nego što se beba rodi.
* Vaš nos može zapamtiti 50.000 različitih mirisa.
* Više od 90 odsto bolesti su uzrokovane ili zakomplikovane stresom.
* Potrebno je 17 mišića da se nasmijete i 43 da se namrštite.
* Svaki dan, tijelo odrasle osobe proizvede 300 milijardi novih ćelija.
* U prosjeku, dešnjaci žive devet godina duže od ljevaka.
* Bebe se rode sa 350 kostiju, dok odrasli imaju 206. U toku odrastanje neke od kostiju se spajaju.
* Do šezdesete godine, 60 odsto muškaraca i 40 odsto žena će hrkati. Iako je glasnoća hrkanja u prosjeku 60 decibela (glasnoća normalnog ljudskog govora), neki ljudi hrču jačinom i do 80 decibela - što je jednako glasnoći zvuka pneumatske bušilice. 85 decibela se smatra opasnim za ljudske uši.
* Procjenjuje se da mozak proizvede 70.000 različitih misli u toku dana.
Izvor: Novosti
Komentari