Ali jeste tačno da je Unija trenutno zaokupljena ključnim pitanjima "Bregzita", izborima za Evropski parlament i formiranjem budućih institucija EU.

To su navele diplomate na margini zasijedanja šefova diplomatija EU, u Luksemburgu, koji su rekli da je dobro da takođe važne svjetske sile pomognu u rješavanju kosovskog "gordijevog čvora", što je nedavno u Savjetu bezbjednosti UN istakla i visoka predstavnica EU Federika Mogerini.

Time su ovi zvaničnici odgovorili na opasku agencije Beta da se američka administracija, za razliku od EU, vidljivo uključila u rješavanje za region ključnog dogovora o sređivanju odnosa Beograda i Prištine, budući da vlada u Vašingtonu smatra da i za kosovsko pitanje može da izdejstvuje "istorijsko rješenje", kakvo vjeruje da je postignuto između dvije Koreje.

Ali, kako su objasnili evropski diplomatski izvori u Luksemburgu, EU nikako nije napustila Zapadni Balkan, o čemu svjedoče i jasni napori Berlina da obnovi dijalog Beograd - Priština.

Na opasku da jedino Berlin snažnije nastoji da to podstakne, kao i da Njemačka odbija "razgraničenje", dok Vašington traži da se sve odmah pokrene s mrtve tačke i misli da bi svaki dogovor dvije strane bio prihvatljiv ako ne bi ugrozio stabilnost regiona, rečeno je da i unutar EU ima različitih stavova.

Prema dobro obaviještenim nemačkim izvorima, Berlin je uvjeren da se EU tek na jesen može ozbiljnije pozabaviti kosovskim pitanjem i smatra da u novoj Evropskoj službi za spoljne poslove mora biti postavljena "jaka ličnost s jakim timom i ovlašćenjima" koja bi se bavila samo Zapadnim Balkanom.

Njemačka će u drugoj polovini iduće godine biti i predsjedavajuća EU, a državni sekretar u njemačkom Ministarstvu spoljnih poslova Mihael Rot je izjavio da "ima utisak da je popustio strateški interes EU i mnogih članica EU prema Zapadnom Balkanu", dodavši da će se Njemačka snažno angažovati na Zapadnom Balkanu.

Danas na dnevnom redu sastanka ministara inostranih poslova Unije, što je već neko vrijeme slučaj, nije bio zastoj u rješavanju kosovskog pitanja i drugih problema regiona.

Mora se razumjeti, rekli su evropski diplomatski zvaničnici, da članice i institucije Unije moraju poglavito i hitno da se bave životno važnim pitanjima same Unije.

A to su izlazak iz članstva Velike Britanije, pripreme za izbore za Evropski parlament i krupne promjene kad je riječ o budućim čelnim položajima i sastavima Evropske komisije i drugih tijela Unije.

Jer, kako je objašnjeno, mnoge članice Unije misle da tek sa formiranjem novih institucija EU, posebno izborom nove Evropske komisije i čelnika Evropske službe za spoljne poslove, umjesto Federike Mogerini, zbivanja na Zapadnom Balkanu mogu više doći u prvi plan.

A, napominju evropski diplomate, ne može se smetnuti s uma da su članice Unije djelatno doprinijele saopštenju ministara Grupe 7 najrazvijenijih zemalja u kojem se podvlači "predanost bezbjednosti, stabilnosti, napretku i evropskoj perspektivi" Zapadnog Balkana.

I posebno ukazuje na to da "bez istinske i cjelovite normalizacije odnosa Beograd-Priština kroz dijalog uz posredovanje EU ne može biti trajnog mira u tom regionu", uz opasku da samo pravno obavezujući sporazum može omogućiti napredak Srbije i Kosova na putu ka Uniji.