Veliki petak, dan kada je, po vjerovanju, Isus Hristos odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata koji ga je osudio da bude razapet na krstu. Tog dana Isus je i osuđen i razapet na Golgoti, gdje je umro. Gledajući šta narod i vojnici rade s njim, rekao je: "Oče, oprosti im jer ne znaju šta rade."
Ovaj dan hrišćanske žalosti je i poslednji i najznačajniji u nedjelji Stradanja za sav hrišćanski svijet, a njegova smrt je uvod u radost Vaskrsenja koje pravoslavna crkva ove godine slavi u nedjelju, 19. aprila.
Na Veliki petak se posti, jede se samo suvi hljeb i pije voda. Na Veliki petak se ne pjeva i ne veseli se. Od velikog četvrtka do Uskrsa, nedjelje kada je Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, nego se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.
U pravoslavnim crkvama se na Veliki petak ne služe liturgije, već carski časovi sa čitanjem djelova jevanđelja o događajima u dane Stradanja.
Običaj je da se na taj dan farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.
Tradicija nalaže da budu crvena, naročito prvo koje ostaje kao čuvakruća. Praksa, međutim, pokazuje da se uskršnje farbanje jaja za mnoge pretvorilo u veliki trud ili umjetnički rad, a za neke prilika za razvoj mini industrije.
Komentari