Autori ili autorke drugorangiranog i trećerangiranog rukopisa dobiće nagradu od po 500 eura. Odluku o nagradama donijeće Pobjedin stručni žiri. Nagrade će svečano biti uručene na Dan Pobjede, 24. oktobra 2013. godine. Kao umjetnički direktor projekta „Najbolji neobjavljeni crnogorski roman“ Vladimir Vojinović govori o ciljevima projekta i okolnostima koje prate njegovu realizaciju.
Na osnovu kojih okolnosti ste procijenili da je Crnoj Gori potrebna godišnja nagrada za najbolji neobjavljeni crnogorski roman ?
- Crna Gora nema prepoznatljivu godišnju nagradu konceptualno usmjerenu ka formi romana. Istina, pojedini savremeni crnogorski pisci nagrađeni su domaćim nagradama između ostaloga i zbog romaneskne djelatnosti, ali te nagrade ili nijesu striktno vezane za roman ili nijesu godišnje nagrade. Smatram da je zbog velikog uspjeha crnogorskih romanopisaca u inostranstvu neophodno da svi skupa uložimo dodatni napor da našim stvaraocima obezbijedimo podsticaj u sredini u kojoj stvaraju, kako bi oni na krilima nesumnjive energije i talenta dalje uticali na razvitak ove forme u crnogorskoj književnosti.
Šta podrazumijevamo pod pojmom crnogorski roman? Koja načela roman treba zadovoljavati da bi bio crnogorski roman?
- Vaše pitanje priziva odgovor u kome je neophodno premrežiti književnoistorijske i književnoteorijske parametre s društveno-političkim. Ali, kako god da pristupamo ovom pitanju, s manje ili više emocija, složićemo se u tome da ne postoje posebna „načela koja treba zadovoljavati“, naročito u tome da ne postoje u teorijskome smislu posebna načela u crnogorskoj književnosti da bi jedno djelo bilo tretirano kao roman. U toj formi, kao i u svakoj drugoj možete se izraziti bolje ili lošije od drugih autora, a mi s punom argumentacijom možemo kazati da su u inostranstvu pojedini savremeni crnogorski romanopisci već prepoznati kao izuzetni.
Šta sve, u periodu od raspisivanja do zaključenja Konkursa, planirate uraditi da bi taj projekat i pospješio pozitivne tendencije u savremenom romanesknom stvaralaštvu u Crnoj Gori?
- U vremenu kada globalna ekonomska kriza uspijeva da diktira tempo razvitka manjih nacionalnih kultura, time i književnosti, Pobjeda se odlučila na korak ohrabrenja crnogorskih romanopisaca da ni za trenutak ne posustanu na putu ovaploćenja vlastitih stvaralačkih intencija. I to čini tako što obezbjeđuje uslove za kvalitetno vrednovanje, objavljivanje i afirmaciju njihova djela, uz, složićete se, nimalo simbolične novčane nagrade. Smatram da time Pobjeda šalje jasnu poruku svim participijentima crnogorskoga kulturnoga života o tome kako treba „pospješiti pozitivne tendencije“. U tom smislu predviđen je i niz drugih, prije svih marketinških koraka u namjeri da se ostvari naš zajednički cilj.
Kakav odziv očekujete? Očekujete li da će projekat zainteresovati i najmarkantnije crnogorske savremene pisce?
Dozvolite da se našalim – ne da očekujem već znam da hoće, jer projekat i nije namijenjen nesavremenim piscima. Iz godine u godinu šaljemo svijetu sjajna djela, kojima se oduševljavaju i kritičari i pisci drugih sredina. Smatram vrlo potrebnim činom, i za samu unutrašnju „dinamiku razvitka žanra”, ustanovljavanje nagrade koja će zadati i određen ritam u crnogorskoj književnosti. Kada se malo bolje zagledate u okruženje, skoro da nema zemlje u kojoj ne postoji jedna slična nagrada, pa opet crnogorski romanopisci pokažu da mogu bolje i ljepše. No, da ne zanemarimo i potencijal neafirmisanih pisaca, jer lično ću biti srećan kada se na konkurs, pored etabliranih pisaca, jave i nove romaneskne snage. Budući da na radnom mjestu srijećem mlade ljude koji imaju potencijala, znam da će se i to dogoditi.
Da li su već utvrđeni sastav žirija i metodologija po kojoj će žiri raditi?
- Žiri i obezbjeđuje nagradi status kvalitetne književne nagrade. U ovome slučaju to čine eminentni stvaraoci, izdavači, stručnjaci i naučnici iz Crne Gore. Pobjeda je usvojila prijedlog da predśednica žirija bude prof. dr Sonja Tomović-Šundić, a da članovi budu Jovan Nikolaidis, doc. dr Janko Andrijašević, mr Milena Ivanović i Vlatko Simunović. Ovo tijelo poslovaće u skladu s internim Pravilnikom o radu, koji predviđa razotkrivanje identiteta autora unutar žirija tek nakon usvajanja odluke o tri najbolja rukopisa. Osim toga, svaki sastanak žirija biće zabilježen i verifikovan zapisnikom, koji će biti predat Pobjedinoj arhivi na čuvanje, a po mogućstvu i potrebi biti dostupan i javnosti.
Dobrodošli svi crnogorski autori i autorke
Ko sve ima pravo učešća na konkursu? Postoje li tehnička ograničenja po pitanju obima romana, tipa romana…
- Pobjeda nema zabrana u propozicijama konkursa. Sam naslov projekta podrazumijeva da su dobrodošli svi crnogorski autori i autorke. A s obzirom na to da ni teorija književnosti nema koncizan parametar u pogledu zadovoljavajućega obima u skladu s kojim bi jedno narativno štivo mogli proglasiti romanom, to ni u tome pogledu konkurs nema specijalnih ograničenja. Pogotovu ih nema u pogledu autorskoga izbora za jedan od tipova romana. S druge strane, žirijevi principi selekcije zavisiće od visokih stručnih i naučnih potencijala kojima članovi žirija nesumnjivo raspolažu. Članovi žirija su ti koji će odlučivati o tome da li karakteristike prijavljenoga rukopisa odgovaraju u teoriji prepoznatim karakteristikama romana.
Život na prvi pogled
Mr Vladimir Vojinović rođen je 1978. godine u Nikšiću. Diplomirao je i magistrirao na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, a na tom fakultetu privodi kraju i doktorske studije. Autor je tri romana („Pioni brda”, „Nafaka” i „Portret Igora Đukića”) i jedne knjige priča („Priče iz Montanara”), te brojnih stručnih i naučnih članaka. Objavio je i studiju „Poročni sudija”, o člancima i međuratnim pripovijetkama Milovana Đilasa, a za štampu je priredio i knjigu Đilasovih međuratnih tekstova „Problemi naše književnosti i drugi međuratni članci“. Učesnik je brojnih naučnih simpozijuma i koautor čitanki za osnovnu školu i gimnaziju. Saradnik je u nastavi na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, na predmetima Narodna književnost, Srednjovjekovna književnost, Prosvjetiteljstvo i romantizam, Književnost i film, Pisanje eseja i Kreativno pisanje.
(Izvor:Pobjeda)