On je na današnjem ročištu, odgovarajući na pitanja sutkinje Višeg suda Vesne Pean, kazao da je prvim osnovnim nalazom navedeno da je Glavnom gradu pričinjena šteta od 10,96 miliona eura, ali da je po nalogu tužilaštva uradio dopunski nalaz.

“U osnovnom nalazu štetu Glavnom gradu smo utvrdili na osnovu Detaljnog urbanističkog plana (DUP) iz 2009. godine, ali su nam iz tužilaštva kazali da koristimo podatke iz 2006. Izradili smo dopunu nalaza, prema kojem je došlo do razlike i sada šteta budžetu Opštine Podgorice iznosi 6,7 miliona eura”, objasnio je Đuričković na ročištu u Višem sudu.

Suđenje Mugoši, zbog zloupotrebe službenog položaja u slučaju Carine, biće nastavljeno 26. septembra iznošenjem prigovora na nalaz vještaka, koji su sačinili Đuričković i vještak ekonomsko-finansijske struke, Milenko Popović.

Specijalna tužiteljka Sanja Jovićević pitala je vještake koju su metodologiju koristili prilikom procjene cijene zemljišta.

Popović je odgovorio da je prilikom izrade nalaza i mišljenja korišćena uporedna metoda u odnosu na objekte iste namjene i lokacije u tom vremenu, cijene koje su bile na tržištima na sličnim lokacijama, kao i ugovore koji su tada zaključivani.

„Cijena građevinskog zemljišta činila je 20 do 30 odsto prodajne vrijednosti objekta koji se gradi. Tu smo išli na najnižu realnu cijenu o čemu smo imali ugovore koje možemo da priložimo“, rekao je Popović.

Đuričković je naveo da su u nalazu vršili kontrolu koju je komisija dala kao iskaz, odnosno objavu prodaje zemljišta.

„Komisija koja je određivala cijenu prije javnog nadmetanja, nije mogla koristiti metodologiju koju je koristila, jer je ona važila samo za obeštećenje, a ne za određivanje tržišne cijene“, rekao je Đuričković.

Advokat Mugoše, Predrag Đolević pitao je koliko je iznosila tržišna cijena metra kvadratnog zmeljišta na toj lokaciji, na šta je Đuričković odgovorio da se cijene na tim lokacijama urbanističkih parcela određuje na osnovu gradnje objekata i njihove namjene.

„U Crnoj Gori nemamo dan danas zakon kojim se decidno određuje cijena, već ide uporedna metoda“, saopštio je Đuričković.

Đolević je rekao da se u nalazu na jednom mjestu navodi da je cijena metra kvadratnog na jednoj parceli 857,02 eura, a na drugom 384,88 eura po kvadratu. On je pitao da li su te cijene tržišne koje su važile u tom periodu.

Đuričković je odgovorio da se radi o tržišnoj cijeni dobijenoj po korišćenoj metodologiji.

Đolević je pitao da li su radili poređenje sa zvaničnom statistikom Monstata ili Centralne banke (CBCG), na šta je Đuričković odgovorio da nije koristio zvaničnu statistiku Monstata, jer se u zvaničnoj statistici radi o prosječnim cijenama u Crnoj Gori.

Mugoša je kazao da misli da je u formalno-pravnom smislu važno šta se unosi u zapisnik kako ne bi dolazilo do miješanja termina, s obzirom na to da se radi o stručnim licima koje je angažovalo tužilaštvo.

„Danas je ovdje rečeno da nema metodologije i da je faktički ovaj nalaz zbir ocjena, statistika i procjene. Najmanje se pričalo o tom lokalitetu, a više o cijeloj Crnoj Gori i Podgorici“, rekao je Mugoša.

On je dodao da su izrečene konstatacije koje su apsolutno neistinite, a da su odgovori vještaka na pitanja njegovih branilaca bili nemušti i nepotpuni.

„Nije istina da nijesu prometovane nepokretnosti zemljišta na ovoj lokaciji. Miješaju se termini i godine, pa se pominju 1988. i 1998. Razumijem njihove godine, ali je trebalo da se onaj koji je angažovao vještake raspita da li su oni pravno sposobni da to urade“, smatra Mugoša.

Mugoša se tereti da je zloupotrebom službenog položaja u slučaju Carine oštetio gradski budžet 6,7 miliona eura. On se tereti da je 2007. zloupotrijebio položaj tako što je bez odluke lokalnog parlamenta omogućio prodaju vrijednog zemljišta od 15,2 hiljade kvadrata na Starom aerodromu.

Istraga protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice pokrenuta je nakon što su vještaci uradili procjenu štete nastale 2007. godine u poslu koji je Opština sklopila sa kompanijom Carine, čiji je vlasnik Čedomir Popović.

Izvor: Mina