Publikacija je zapisano svjedočanstvo o protestima žena, prvenstveno majki sa troje i više djece, koji traju tri godine i o 11-dnevnom štrajku glađu koje su one organizovale. 

Kovačević, autorka knjige, koja je kao aktivistkinja i sama učestvovala u štrajku glađu majkama je obećala a na ovaj način i ispunila obećanje  da će proces pobune žena biti zapisan iako se još ne zna konačan ishod.

Ona je u izjavi za Kodex pojasnila da knjiga sadrži sve ono što se dešavalo od same odluke da se dodijeli majkama naknada pa do ukidanja.

"Moj zadatak je bio da dokumentujem čitav proces da bi žene Crne Gore znale da su se bunile toliko dugo i na takav način za svoje stečeno pravo.

U jednom dijelu je fokus na političkoj situaciji, u drugom na dešavanjima tokom 11 dana štrajka  o razlozima istog, o snagama koje žene u štrajku održavaju, njihove poruke  drugim ženama tokom procesa. Publikacija sadrži i pjesme koje su žene stvarale tokom štrajka i kratko moje viđenje svega", kazala je za Kodex autorka.

Podsjetimo, protesti su se dešavali u kontinuitetu, najmanje jedanput mjesečno. Prisustvovalo im je od 50 do 300 žena i manji broj muškaraca a u nekoliko navrata je bilo prisutno i preko 1000 žena i muškaraca iz svih krajeva Crne Gore.

Cilj protesta je da se majkama sa troje i više djece, koje imaju 15 ili 25 godina staža, vrati zakonom ostvareno doživotno stečeno pravo, a riječ je o preko 20 000 majki.

Sa promocije knjige, foto:Kodex

Autorka podsjeća da im je ovo pravo obezbijeđeno na predlog opozicije zakonom u godini koja je prethodila parlamentarnim izborima u julu 2015. godine i oduzeto dva mjeseca nakon izbora, u decembru  2016. godine. Proteste podržavaju ženske nvo i civilno društvo zato što je, navodi Kovačević,  prepoznalo grubu političku manipulaciju ženama od kojih je najveći broj siromašnih žena i žrtava tranzicije.  

"Ženske nvo su bile argumentovano protiv navedenog zakona, zbog podrazumijevajuće diskriminacije žena sa manje djece i muškaraca i uklanjanje žena iz procesa rada ali u tom period partija na vlasti nije htjela da prihvati njihove argumente i Vlada je uprkos protivljenja njih i parlamentaraca iz svojih redova sprovodila zakon do izbora", navodi Kovačević.

 Protest majki je, zapisala je ona, ohrabrenje za budućnost žena u Crnoj Gori.

“U ovoj pobuni postoji potencijal budućih pobuna i ohrabrenje za budućnost – žene se mogu organizovati, biti solidarne, nenasilne i istrajne. Ove proteste smatram najvećim pokretom žena u poslednjih četvrt vijeka u Crnoj Gori. I želim da vjerujem u ono što tvrde – Majke neće prestati da se organizuju dok Pravda ne bude zadovoljena.", ocijenila je Kovačević.

Sa promocije knjige, foto:Kodex

Kovačević smatra da je jako malo zapisano o ženama u Crnoj Gori  i malo  žene danas znaju i na koji način su se naše bake i prabake borile za prava tokom istorije.

"Nedopustivo je da ne znamo šta su radile naše pretkinje da bi mi imala ove prava danas", kaže nam Ljupka Kovačević.

Na pitanje kakav je položaj žena u Crnoj Gori danas, odgovara nam da je na jedan način bolji ali na mnogo načina gori.

"Ono što ja vidim je da se žene osvješćenije, bolje sagledavaju svoje situacije. Nema još jasnog povezivanja među ženama, što se npr. desilo tokom protesta i mimo  političkih partija i nvo, same su žene izvele ovaj protest. Opšta situacija u državi se itekako odražava na žene, one su u izuzetno teškoj situaciji, mislim od '90-tih žene u najtežoj situaciji i sve su prisutniji razni vidovi nasilja.", kaže Kovačević dodajući da pored nasilja u porodici, žene trpe nasilje na radu, na ulici na razne načine, političko nasilje, isključivanje, omalovažavanje, diskreditaciju.

"Žene trpe represiju ovog sistema, iako je u nekim tačkama bolje.", navodi ova aktivistkinja.

Komentarišući mogućnost osnivanja ženske političke partije kaže da iskustva iz svijeta govore da nijesu baš imale uspjeha ali su doprinijele tome da se ozbiljnije shvate zahtjevi žena.

"U procesu izbora jako puno se govori o ženama. Mislim da to se neće desiti u Crnoj Gori već se ovako slično organizovati a malo smo zajednica. Političke partije su sve do jedne konzervativne i male su šanse da žene išta urade kroz institucije jer njihovi politički drugovi imaju mnogo važnije teme i neće raspravljati o socijalnim, zdravstvenim pitanjima o pitanjima obrazovanje koje žene pokreću. One se marginalizuju, sem neizostavnih političkih manipulacija pred izbore.", zaključuje Kovačević.