Zapadni Balkan plaća za neprijavljeni rad nekoliko milijardi eura
Foto: RCC/Armin Durgut

Zapadni Balkan plaća za neprijavljeni rad nekoliko milijardi eura

Učesnici regionalne radionice u Sarajevu pokušali su pronaći način kako da se kroz strukturiran pristup regionalnoj saradnji riješi pitanje neprijavljenog rada i neformalne ekonomije na Zapadnom Balkanu.

„Neformalno zapošljavanje je rad koji je sam po sebi zakonit, ali nije prijavljen vlastima u svrhe poreza, socijalnog osiguranja, odnosno poštovanja zakona o radu. Kao takav ima važnu ulogu u svim ekonomijama Zapadnog Balkana, jer široko rasprostranjen neformalni rad lišava vlasti potencijalnih poreskih prihoda, dovodi do nepoštene konkurencije, te često utiče na prava radnika i pristojne uslove rada. Prema grubim procjenama ukupni gubitak prihoda u šest ekonomija Zapadnog Balkana zbog neprijavljenog rada je nekoliko milijardi eura, što su značajna sredstva koja su se mogla iskoristiti za poboljšanje usluga ili infrastrukturne projekte,“ rekla je Maja Handžiska Trendafilova, Šefica programskog odjeljenja Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), na otvaranju regionalne radionice o neprijavljenom radu u regionu danas u Sarajevu. 

Udio neformalnog zapošljavanja u šest ekonomija Zapadnog Balkana

Albanija 29.4%

Bosna i Hercegovina 30%

Kosovo 23%

Crna Gora 33%

Sjeverna Makedonija 18.5%

Srbija 19.5%

Procjena ukupnog broja neprijavljenih radnika na Zapadnom Balkanu -1,400,000 ljudi

„Osim toga, u anketama o radnoj snazi procjenjuje se da između 20 i 30 posto zaposlenih osoba radi neprijavljeno, dok prema istraživanju preduzeća koje sprovodi Svjetska banka skoro se polovina, odnosno 49,2 posto preduzeća u regionu takmiči sa firmama koje rade na crno. S obzirom da cijeli region pati od skoro identičnog problema neformalnog rada, najbolji odgovor leži u strukturiranom, regionalnom pristupu ovom problemu koji nije zasnovan samo na sankcijama, već i na podsticajima za prelazak na formalno zapošljavanje, između ostalog i kroz informisanje o njegovim koristim", rekla je Trendafilova. 

Radionicu, na kojoj su se okupili kreatori politika sa Zapadnog Balkana, socijalni partneri, stručnjaci iz regiona i šire, organizovao je projekat Savjeta za regionalnu saradnju „Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja“ (ESAP). Učesnici su razgovarali o glavnim izazovima i inicijativama politika u svrhu rješavanja pitanja neprijavljenog rada, pri čemu su posebnu pažnju posvetili razmatranju novih inicijativa za jačanje regionalne saradnje i njenih koristi.    

S obzirom da neformalna ekonomija i neprijavljeni rad na Zapadnom Balkanu predstavljaju prepreku sveobuhvatnom ekonomskom prosperiteta, u okviru Platforme za zapošljavanje i socijalna pitanja, nedavno su sačinjeni dijagnostički izvještaji za svaku od ekonomija Zapadnog Balkana u kojima su sagledani pokretači neprijavljenog rada, institucionalni okviri i postojeći pristupi u okviru politika. Nadovezujući se na postojeće napore na smanjivanju neformalne ekonomije, a posebno neprijavljenog rada, u izvještajima se iznose i prijedlozi u obliku preporuka za izgradnju holističkog, strateškog pristupa rješavanju pitanja neformalne ekonomije.    

Savjet za regionalnu saradnju i Međunarodna organizacija rada (ILO) će u naredne tri godine zajedno raditi na sprovođenju druge faze projekta Platforme za zapošljavanje i socijalna pitanja, koju finansira Evropska unija, a u okviru koje će se nadovezati na prethodni rad, te zajedno sa partnerima i akterima iz regiona raditi na primjeni holističkog strateškog pristupa rješavanju pitanja neprijavljenog rada, pri čemu će se raditi i na uspostavljanju dinamične regionalne zajednice državnih službenika i partnera koji će promovisati razmjenu dobrih praksi i uzajamno učenje partnerskih institucija u regionu.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar