U trci za šefa države bore se aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), i bivši predsjednik Vlade Hrvatske Zoran Milanović, ispred Socijaldemokratske partije (SDP), a riječ je o kandidatima koji su dobili najviše glasova u prvom krugu izbora održanom 22. decembra prošle godine,prenosi Anadolija.

Iz Ministarstva uprave (MU) ranije je potvrđeno da se na popisu za drugi krug glasanja na predsjedničkim izborima nalazi ukupno 3.860.095 registrovanih birača, od čega 3.681.175 birača s prebivalištem u Hrvatskoj i 178.920 birača bez prebivališta u zemlji, odnosno u inostranstvu.

Birači u Hrvatskoj će do 19 sati moći glasati na 6.409 biračkih mjesta, dok će hrvatski državljani u inostranstvu, tačnije u 47 država, glasati na ukupno 124 birališta, trećina njih (44) u Bosni i Hercegovini.

Prva birališta za drugi krug izbora otvorena su u Kanberi, Sidneju i Melburnu, sinoć u 21 sat po Srednjevropskom vremenu. Posljednja će biti otvorena u Los Anđelesu.

Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Hrvatske, koji su objavljeni 30. decembra prošle godine, Zoran Milanović je u prvom krugu dobio je 29,55 posto glasova (562.783 glasa), a njegova protukandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović 26,65 posto (507.628 glasova). Pratio ih je nezavisni kandidat Miroslav Škoro, koji je osvojio 24,45 posto (465.628 glasova). Ono što je svakako jasno i očekivajuće jeste da će pobjednik u drugom krugu u najvećoj mjeri zavisiti od toga kome će glasači Miroslava Škore, iz prvog kruga, dati glas na ponovljenim izborima.

Izlaznost u prvom krugu predsjedničkih izbora iznosila je 51,18 posto. Od 3.719.741 glasača na biralištima se pojavilo njih 1.904.461. Nevažećih listića bilo je 22.218 ili 1,17 posto.

Drugi krug predsjedničkih izbora pratiće rekordnih 24.333 posmatrača. Za posmatranje rada izbornih komisija i biračkih odbora u Hrvatskoj prijavljeno ih je 24.112, a u inostranstvu 215 posmatrača, izvijestio je DIP. Prije pet godina, izbore za predsjednika pratilo je oko 22.000 posmatrača.

Podsjećamo da je riječ o sedmim predsjedničkim izborima nakon 1990. godine, kad su provedeni prvi demokratski izbori u zemlji. Predsjednik se bira na mandat od pet godina. Prema Ustavu Republike Hrvatske, niko ne može biti biran više od dva puta za predsjednika.