"Bilo je mišljenja da će biti negativnih odraza na potrošnju, ali ne vidim razlog za zabrinutost, jer postoje alternativni proizvodi banaka. Različitost je veličine i tržišni fokus banaka u sistemu, gdje se sugestijama pema regulatoru trudimo da optimizujemo uslove u domenu mogućeg“, rekao je Pejaković agenciji MINA.
On je dodao da je CBCG odlučila da od januara na dvije godine ograniči davanje gotovinskih kredita kroz traženje kolaterala za ročnost preko osam godina, jer je analizom kreditne aktivnosti banaka utvrđen intenzivan rast gotovinskih nenamjenskih zajmova odobrenih građanima.
Mjerama je, kako je objasnio Pejaković, definisano da banka građaninu može da odobri gotovinski kredit sa rokom otplate dužim od osam godina samo ako je on u potpunosti obezbijeđen hipotekom na nepokretnostima, fiducijom, zalogom na pokretnim stvarima, finansijskim instrumentima koji se priznaju kao finansijski kolateral ili garancijom.
"Međutim, pored gotovinskih kredita koji su atraktivni, jer je manje zahtjevna prateća dokumentacija, ali time veći rizik koji se preuzima, raspoloživi su namjenski zajmovi kod banaka koji u potpunosti mogu da ispune potrebe tržišta, traženim dužim rokovima“, kazao je Pejaković.
On je podsjetio da je Savjet CBCG konstatovao da je crnogorski bankarski sistem stabilan, siguran i bez sistemskih ranjivosti, kao i da ga karakteriše visok stepen likvidnosti, solventnosti i profitabilnosti banaka. Sve ključne indikatore poslovanja banaka, prema toj ocjeni, karakterišu pozitivni trendovi, što direktno doprinosi daljem jačanju otpornosti bankarskog sektora.
Pejaković smatra da se sa postojeće distance može reći da je sistem po pitanju uvođenja stečaja u Atlas i Invest banku Montenegro (IBM) odreagovao vrlo kvalitetno, tako da nije bilo negativnih reperkusija, bilo u pogledu povlačenja depozita ili smanjenju potražnje za uslugama.
„Time sistemski nije iskazana bilo kakva dubioza“, dodao je Pejaković.
On je kazao da je, naprotiv, na sistemskom nivou zabilježen značajan rast depozita.
„Odbor direktora UBCG je reagovao vrlo efikasno, tako da su se pratili pokazatelji kako na sistemskom, tako i na nivou svake pojedinačen banke i kroz saradnju i razmjenu podataka sa CBCG“, rekao je Pejaković.
On je podsjetio da se povjerenje klijenata gradi godinama, kvalitetom usluge, kroz sistemske zakone, usvajanje međunarodnih standarda i infrastrukturom zaštite korisnika finansijskih usluga.
„Moramo naznačiti kvalitetnu ulogu Fonda za zaštitu depozita (FZD), koji je vrlo efikasno servisirao obaveze proistekle iz stečaja dvije banke isplatom 100,9 miliona EUR za garantovane depozite. To je uticalo da povjerenje klijenata nije dovedeno u pitanje“, saopštio je Pejaković.
On je dodao da postojeći zakon garantuje depozite do 50 hiljada eura, kao i da će taj garantovani iznos ići na 100 hiljada EUR, što će uticati na jačanje povjerenja klijenata.
„Stupanjem na snagu Zakona o sanaciji banaka i stavljanjem u funkciju Fonda za sanaciju banaka dobićemo još jednu kariku koja će garantovati klijentima sigurnost poslovanja sa bankama“, rekao je Pejaković.
On je podsjetio da fondovi za osiguranje depozita i sanaciju banaka pune komercijalne banke koje su licencirane u Crnoj Gori i tim sredstvima garantuju klijentima sigurnost povjerenih sredstava.
Kada je u pitanju spajanje Crnogorske komercijalne (CKB) i Societe Generale banke, on je podsjetio da su spajanje, kupovina ili prodaja dijela ili većinskog paketa akcija realne tržišne aktivnosti. Te aktivnosti se, uz konačan stav regulatora, odobre ili ne, jer se procjenjuje kako sam investitor, tako i strategija budućeg preduzeća, kao i odraz na tržišnu utakmicu u budućem periodu.
„Preuzimanje doskorašnje Societe Generale banke je dobar znak, jer pokazuje da je jedna tako respektabilna grupacija kao što je OTP, vlasnik CKB, prepoznala stabilnost države i potencijal rasta kroz nove investicije u Crnoj Gori, gdje je kvalitetna kapitalizovanost prednost u praćenju većih investicija“, saopštio je Pejaković.
On je dodao da se, uz regionalna iskustva i standarde EU koje praktikuje centrala OTP, očekuje još konkurentnije stanje na tržištu Crne Gore, od čega će koristi imati i privreda i stanovništvo.
„Sa druge strane imamo utemeljene banke sa iskusnim menadžmentima i u ostalim bankama, koji će svakako prepoznati svoju priliku i tranzicioni period u spajanju dvije banke iskoristiti za što kvalitetniju pozicioniranost“, naveo je Pejaković, prenosi MIMA.
On je poručio da će konkurencija biti korisna za sve.
Pejaković smatra da na crnogorskom bankarskom tržištu ima prostora za novu banku.
„Banka upošljava minimum 30 ljudi, uredno izmiruje sve obaveze prema državi i svojim aktivnostima utiče na potrošnju i investiranje, a bez ulaganja nema razvoja. Svjestan sam i drugačijih stavova, koje uvažavam ukoliko su banke okrenute samo lokalnom tržištu“, naveo je Pejaković.
On je kazao da Crna Gora svojom stimulativnom investicionom i poreskom politikom, stabilnošću, raspoloživom telekomunikacionom infrastrukturom, eurom kao lokalnom valutom, kvalitetnim rezultatima na pristupnom putu ka EU standardima, geografskom odrednicom, klimom i udaljenošću od evropskih centara, može i treba da bude adresa za etabliranje posla međunarodnih firmi.
„Tu posebno apostrofiram Crnu Goru kao finansijski centar“, poručio je Pejaković.
On je dodao da je za kvalitetnu pozicioniranost potrebna politička volja velikih globalnih igrača, pri čemu je potrebno stvoriti klimu za prepoznatljivost Crne Gore, ne samo kao turističke destinacije, nego i mjesta za življenje i poslovno djelovanje.
„U svijetu imate manje zemlje po površini, sa manjim brojem stanovnika i mnogo većim brojem banaka, finansijskih posrednika i fondova. Za razvoj internacionalnog poslovanja treba definitivno ekspertiza, znanje i iskustvo kojim raspolažu dokazani strani investitori, koje bih rado vidio da otvore kancelarije ili banke u Crnoj Gori“, saopštio je Pejaković.
On je kazao i da je kontra pitanje da li ih treba sprječavati da dođu.
Komentari