On je, govoreći na skupu Aktuelnosti u farmaceutskoj zdravstvenoj zaštiti Crne Gore, rekao da nepravilna upotreba ljekova predstavlja ozbiljan javno-zdravstveni problem.
„Neracionala upotreba ljekova predstavlja atak na bezbjednost pacijanata i zdravlje građana, a predstavlja i veliki finansijski problem zdravstvenog sistema, jer ima negativne implikacija po održivost sistema“, kazao je Radunović.
On je naveo da je Ministarstvo zdravlja donijelo veliki broj podzakonskih akata koji su obuhvatili stručnu materiju razrađujući zakone o ljekovima i medicinskim sredstvima i pripremilo Nacionalni plan za racionalnu upotrebu ljekova za period 2012-2016.
„Uporedna iskustva i praksa u Crnoj Gori ukazuju da su razlozi neracionalne upotrebe ljekova višestruki i ogledaju se kroz neadekvatan nivo znanja, nepostojanje objektivnih naučno utemeljenih podataka, neograničenu dostupnost ljekovima kao i neadekvatnom promocijom i oglašavanjem“, dodao je Radunović.
Prema njegovim riječima, saradnja između zdravstvenih radnika u cilju pružanja kvalitetne usluge pacijentima „mora biti usmjerena na obezbjeđivanju primjene pravog lijeka, u pravo vrijeme, u pravoj dozi, za odgovarajuću indikaciju i na pravi način“.
Predsjednik Farmaceutske komore Milanka Žugić, rekla je da je ta organizacija u proteklom periodu inicirala izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
„Smatramo da postoje elementi koji su u interesu svih nas, a koje treba mijenjati, inovirati. Svjesni smo da je donošenje Zakona bez njegove implementacije i poštovanja uzaludni posao“, rekla je ona.
Žugić je navela da su racionalno korišćenje i propisivanje ljekova dva neizbježna zahtjeva društva i sa farmakološkog i sa ekonomskog stanovišta.
Rukovodilac sektora za ljekove i medicinska sredstva u Crnogorskoj agenciji za ljekove i medicinska sredstva CALIMS Željka Bešović, rekla je da uspostavljanje efikasnog sistema nacionalnog nadzora nad bezbjednom primjenom ljekova jedan od preduslova za sprovođenje racionalne farmakoterapije.
„U tome neizbježnu ulogu imaju zdravstveni radnici tako što će prijaviti neželjena dejstva ljekova“, rekla je ona.
Bešović je kazala da, imajući u vidu obimnost farmaceutskog pravnog sistema Evropske unije EU, Crna Gora mora da donese niz podzakonskih akata kojima se daju bliži uslovi i odredbe u pojedinim oblastima.
„Do sada je usvojeno sedam, a očekuje se usvajanje 15 čime će se zaokružiti pravni okvir i crnogorsko zakonodavstvo harmonizovati sa relavantnim EU direktivama“, rekla je ona.
Kada se pravni okvir usaglasi sa evorpskim, dodala je Bešović, ispuniće se obaveze koje proizilaze iz EU integracija.
„U Crnoj Gori u oblasti ljekova postaviće se standardi zaštite zdravlja koji odgovaraju najvušim evropskim zahtjevima, a farmaceutskoj industriji i ostalim učesnicima u prometu obezbijediće se bolji uslovi za razvoj, napredak i konkurentnost“, rekla je Bešović.
(Izvor:cdm.me)
