Giht se često naziva “bolest bogatih” jer se najčešće razvija kao posljedica prehrane bogate mesom i prevelike konzumacije alkohola. Ova bolest je vrsta artritisa koji se javlja u slučaju nakupljanja mokraćne (urične) kiseline u krvi, tkivima i urinu.

Mokraćna kiselina nastaje kao nusprodukt pri probavi određene hrane, stoga je giht usko vezan uz prehranu. Debljina i neprikladna prehrana mogu povećati rizik od razvoja ove bolesti.

Hrana bogata mastima povećava nivo mokraćne kiseline u tijelu. Izbjegavanje uzimanja takve hrane rezultirat će smanjenjem nivoa mokraćne kiseline u organizmu te smanjenjem inteziteta simptoma kod osoba oboljelih od gihta.

Faktori koji mogu pogodovati razvoju bolesti su:

1. gojaznost – mnoge osobe koje imaju giht imaju prekomjernu tjelesnu masu ili su gojazne,

2. alkohol- akutni napadi gihta često su rezultat pretjerivanja sa unosom alkohola,

3. prehrambeni purini- konzumiranje hrane bogate purinima (meso, riba) može uzrokovati napad gihta,

4. gladovanje ili niskokalorična prehrana – nivo soli mokraćne kiseline u krvi može porasti kada se usljed gladovanja razgrađuju proteini u organizmu,

5. bolesti bubrega – bilo koja bolest koja utiče na funkciju bubrega i izlučivanje viška mokraćne kiselina može uzrokovati giht,

6. druge bolesti, na primjer leukemija, koje uzrokuju povećanu produkciju mokraćne kiseline,

7. lijekovi- hemijske komponente koje smanjuju izlučivanje mokraćne kiseline.

Sasvim je jasno da je giht bolest čijem razvoju uvelike pridonose neke životne navike, u najvećoj mjeri one prehrambene. Stoga se rizik od ove bolesti može maksimalno redukovati ukoliko se izvrši nekoliko jednostavnih promjena životnog stila. One uključuju:

1. Gubitak suvišne tjelesne mase,

2. Izbjegavanje alkohola - alkoholna pića, posebno pivo, trebali bi se u potpunosti izbjegavati. Alkohol potiče lučenje vode iz organizma što uzrokuje koncentriranje mokraćne kiseline u preostaloj tjelesnoj tečnosti, takođe, alkohol i sam potiče organizam na stvaranje mokraćne kiseline. Iz navedenih razloga za osobe koje imaju problemam sa gihtom, alkohol se smatra otrovom.

3. Izbjegavanje prejedanja  bogatih i masnih obroka.

4. Izbjegavanje namirnica bogatih mastima (jetra, bubrezi, sardine, kavijar, jaja, mesno i mesni ekstrakti).

5. Konzumiranje barem 6-8 čaša vode dnevno – voda pomaže bubrezima u lučenju suvišne mokraćne kiseline.

6. Ograničena konzumacija gaziranih napitaka i napitaka koji sadrže kofein.

Umjerenost u hrani i piću najbolje su rješenje za ublažavanje simptoma gihta.

Pri spremanju jela dnevno koristite 2 kašike visokokvalitetnog biljnog ulja (suncokretovog, maslinovog, uljane repe...)

Za potrebe spremanja jela ne koristite više od 2 kašike - 10 grama - grijanog ulja ili masnoća.

Dnevno ne konzumirajte više od 2 kašike maslaca ili margarina.

Izbjegavajte masne obroke u najvećoj mogućoj mjeri, ukoliko pak ne možete bez njih, ne konzumirajte ih više od 2 puta sedmično.

Možete konzumirati slatkiše u umjerenim količinama. Ipak, imajte na umu mnogi slatkiši sadrže skrivene masnoće.

Ne konzumirajte više od jednog serviranja (80 – 120g) krtog mesa dnevno, 2-4 puta sedmično.

Izbjegavajte mesne prerađevine.

Konzumirajte 1 –3 serviranja (100-120 g) ribe sedmično, prethodno uklonite kožicu.

U potpunosti izbacite školjke i prerađenu ribu, bubrege, mozak te jetru.

Ne konzumirajte više od 1-3 jaja sedmično.

Izvor: Dnevni avaz