Dakle, evo jasnog objašnjenja zbog čega ne bi trebalo ustajati prije 10h.

Naša tijela i novčanici biće nam zahvalni ako sa poslom počnemo nakon 10h

Sudeći prema istraživanju koje je sproveo dr Pol Keli sa Oksford univerziteta, početak škole ili radnog vremena poslije 10h mogao bi biti suštinska promjena koja je potrebna našim tijelima. Usklađivanje sa unutrašnjim satovima naših tijela ne samo da bi moglo da nam uštedi energiju i nervne ćelije, već i dosta novca koji na kraju dajemo za liječenje. Dr Keli je 2015. godine govorio na Britanskom festivalu nauke u Bredfordu i tom prilikom rekao koliko je vrijeme spavanja postalo društveni problem i dotakao se toga koliko je savremeni svijet, zapravo, uskraćen za spavanje.

Ne možemo naučiti da ustajemo uvijek u određeno vrijeme

Prema dr Keliju, mi ne možemo promijeniti dvadesetčetvoročasovni ritam. Ljudska bića nisu u mogućnosti da nauče da ustaju uvijek u određeno vrijeme. Uprkos svim naporima, dan sisara zavisi od sunčeve svjetlosti i toga nismo svjesni jer je povezano direktno sa mozgom, a ne sa vidom. Dakle, kada forsiramo sebe da se probudimo ili odemo na posao ranije nego što naše tijelo želi, nedostatak sna uzrokuje dosta stresa i možemo ga osjećati više kao mučenje.

Počinjanje sa poslom prije 10h čini da se osjećamo iscrpljeno

Istraživači sa Oksforda su ustanovili da forsiranje zaposlenih da počnu da rade prije 10h čini da oni budu bolesni, iscrpljeni i pod stresom. Sve do 55. godine naš dnevni ritam nikako nije sinhronizovan sa radnim vremenom od 9h do 5h, što predstavlja prijetnju produktivnosti zaposlenih i njihovom fizičkom, mentalnom i emotivnom zdravlju.

Rano ustajanje dovodi do anksioznosti i frustracije

Kako je dr Keli podijelio, nedostatak sna može rezultirati promjenama raspoloženja i dovesti do anksioznosti, bijesa, frustracije, povećanja tjelesne težine itd. Takođe, kada se probudite neprirodno, uz pomoć alarma, to čini da budete polu-naspavani kada se probudite , što je poznato kao inercija spavanja.

Na ovaj način, vaš posao može biti ometan na svaka 3-4 sata, što uglavnom dovodi do većih nesreća, podijelio je istraživač Stjuart Mekferlejn. Ovo je naročito važno kada su u pitanju poslovi u kojima su zaposleni izloženi brojnim opasnostima ubrzo nakon što se probude. Ovde spadaju, recimo, vatrogasci, ljudi iz hitne pomoći i piloti.

Lišavanje sna dovodi do velikih zdravstvenih problema

Loš raspored spavanja i nedostatak sna značajno utiču na gotovo sve unutrašnje sisteme ljudskog tijela: digestivni, kardiovaskularni, endokrini i druge sisteme. To može uzrokovati razne vrste zdravstvenih problema, počevši od slabog imunog sistema i hormonskih promjena, a završavajući sa depresijom, bolestima srca, pa čak i dijabetesom.

Dr Keli je testirao svoju teoriju u nekoliko škola u Britaniji, u kojima su časovi počinjali u 10h, umjesto u 8h i učenici su imali priliku da spavaju duže. Ova promjena nije samo uzrokovala bolju produktivnost, već su povećale i nivo pohađanja nastave i sveukupno zdravlje i poboljšali raspoloženje učenika.