Uz to neophodno je osigurati primjenu zakona u dijelu pristupačnosti u najširem smislu, ali i obezbijediti primjenu adaptacija u postupku pred sudom.

To je saopšteno na okruglom stolu „Pristup pravdi za OSI i jednako priznanje pred zakonom“, koji je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), u saradnji s Centrom za građanske slobode (CEGAS), a u okviru projekta All = in Access 2 Justice – Svi jednaki u pristupu pravdi, koji je finansiran od Evropske unije, kroz program pretpristupne podrške (IPA), i kofinansira od strane Ministarstva javne uprave.

Predsjednik Skupštine UMHCG-a Milenko Vojičić istakao je da je propisivanje i primjena instituta oduzimanja poslovne sposobnosti za OSI jedan od najdrastičnijih primjera zakonskog ograničavanja prava i sloboda osoba s invaliditetom.

„Osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost po sada važećim prposima, nema pravo sklapanja braka i porodice, pravo usvojenja, ne može biti podvrgnuta medicinsko-potpomognutoj oplodnji, ne može biti donor, niti primiti organ, nema pravo zaposlenja, ne može biti korisnik usluga za život u zajednici koje podrazumijevaju ugovorni odnos, nema pravo glasa i izbora u funkcije“, rekao je Vojičić, prenosi PR Centar.

Milenko Vojičić, Foto: PR Centar

Vojičić je kazao da uprkos težnjama demokratskog društva, zasnovanog na poštovanju različitosti i jednakosti, promjena paradigme invaliditeta ne dešava se prvo u propisima, političkim dogovorima i odlukama, već, kako je rekao, sve promjene počinju od društva, koje uključuje nosioce vlasti, ali i građane koji im daju legitimitet na izborima.

„U tom smislu, moralno i političko načelo poštovanja različitosti, nediskriminacije, odnosno poštovanja dostojanstva ličnosti OSI nije dovoljno, već mu mora prethoditi promjena svijesti prema invaliditetu, koja onda podrazumijeva i legislativne i promjene u postupanju, odnosno primjeni zakona i procedura“, rekao je Vojičić.

Šefica Sektora za evropske integracije, politička pitanja, medije i informisanje u Delegaciji Evropske unije u Podgorici Plamena Halačeva ocijenila je da je potrebno uložiti dodatne napore na terenu i usklađivanju zakonodavstva sa Konvencijama Ujedinjenih nacija o pravima OSI.

Plamena Halčeva, Foto: PR Centar

„Zabrinjavajuće je i to što zakonska definicija invaliditeta u Crnoj Gori ostaje uzrok višestrukih ograničenja i kršenja prava OSI. Pitanje rješenja poslovne sposobnosti treba da se riješi bez odlaganja, u skladu sa Konvencijom UN-a“, istakla je Halačeva.

Prema njenim riječima, potrebno je i što hitnije adaptirati sudove i druge prostorije za javnu upotrebu za OSI.

Ona smatra da lokalne vlasti snose veliku odgovornost kako u pogledu promocije, tako i u obezbjeđivanju osnovnih prava za OSI.

„Treba još mnogo uraditi u ovoj oblasti u Crnoj Gori, ali zajedničkim radom moguće je postići konlretne promjene i poboljšati život najugroženijih u društvu“, rekla je Halačeva.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković ukazao je da su brojne barijere sa kojima se suočavaju OSI, a da je jedna od njih sitacija kada se neko lice lišava poslovne sposobnosti.

To je jedan od razloga nedostatka mogućnosti opšteg pristupa pravdi, kada je u pitanju ne samo Crna Gora nego sve one države koje imaju jedan tako restriktivan pristup kada je u pitanju rješenje o poslovnoj sposobnosti“, rekao je Bjeković.

On smatra da je drugi važan problom nedostatak pristupačnosti i uslova prilagođenosti za OSI u najširem smislu.

„Još jedan važan segment je nedostatak informacija i svijesti o mogućnostima korišćenja pravnih sredstava koja su na raspolaganju OSI. To je nešto na čemu treba raditi ne samo sa stanovišta državnih organa, već i svih onih koji zagovoraju prava OSI. Nedostatak finansijskih sredstava je, takođe, jedan od bitnih faktora za upuštanje u spor kada su u pitanju OSI“, kazao je Bjeković.

Koordinator pravnih poslova u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI) Ivan Vukčević kazao je da je realizacija projekta UMHCG značajna jer se OSI i dalje suočavaju sa stigmom i određenim stepenom diskriminacije, neravnopravnim položajem, ali i nejednakim ili ograničenim šansama i mogućnostima.

„Problem za OSI predstavlja pristup pravdi, kako fizički, tako i faktički jer određeni broj službenika i nosilaca pravosudne funkcije i dalje do kraja ne shvata koncept prava osoba s invaliditetom. Tačnije, ne shvataju da OSI ne traže nešto što im ne pripada, već da oni imaju jednaka prava kao i svi drugi građani, a da je država dužna da stvori preduslove i omogući im jednake mogućnosti za kvalitetan život“, istakao je Vukčević.

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić, ukazala je da crnogorsko zakonodavstvo još uvijek „u dobroj mjeri“ ne razgraničava pojam intelektualnog ipsihosoijalnog ili poznatijeg kroz istoriju kao mentalnog invaliditeta, koji su dvije potpuno različite kategorije.

„Međutim, zakonskim rješenjima, pa i onim iz pristupa pravdi, ova dva pojma se ne diferenciraju dovoljno dobro, zbog čega institut poslovne sposobnosti koristi pojmove poput duševno nezreo, duševno zaostao, duševno bolestan i slično, kojima obuhvatza obje ove kategorije, a definiše i djelimično i potpuno lišenje poslovne sposobnosti “, rekla je Vujačić.

Marina Vujačić, Foto: PR Centar

Vujačić je ukazala i da crnogorsko zakonodavstvo ne propisuje univerzalnu definiciju invaliditeta, i da ne definiše na univerzalan način ko su OSI.

„Zato u brojnim propisima, imamo situaciju da se dešava diskriminacija među samim kategorijama OSI, u odnosu na vrstu njihovog oštećenja i stepen oštećenja, a nekad i godine starosti“, rekla je Vujačić.

Savjetnica u Vrhovnom sudu Crne Gore Bojana Bandović kazala je da je težnja svih sudskih vlasti, a među njima i crnogorske, da pravosudni sistem bude pravičan i djelotvoran, sa većom stopom efikasnosti i transparentnosti.

„Da bi jedan sudski postupak bio pravičan, sva lica moraju imati jednak pristup pravdi i sudu, bez diskriminacije, kako bi zaštitili svoja prava. Vrhovni sud, kao najviši sud u državi, je veoma posvećen stvaranju pravnog prostora u kojem se poštuju prava svih osoba, bez diskriminacije po bilo kom osnovu“, istakla je Bandović.

Ona je ocijenila da napredak koji je postignut u pogledu pristupa pravdi OSI ohrabruje, „ali mnogo posla je još pred nama“.

Generalni direktor za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde Ibrahim Smailović kazao je da pravo na pristup pravdi mora biti dostupno svima, bez bilo kakve razlike, „jer je ovo pravo od suštinske važnosti za uživanje zagarantovanih ljudskih prava koja su neoboriva, međusobno povezana i zavisna“.

On je rekao da je pravo na pristup pravdi, kao na jedno od najvažnijih ljudskih prava, temeljno pravo svih građana koje je zagarantovano brojnim međunarodnim dokumentima.

„Pravo na pristup pravdi OSI postiže se stvaranjem relevantnog normativnog okvira kako kroz ratifikaciju međunarodnih dokumenata kojima se štite ova prava, tako i njhovim propisivanjem u odgovaraućim normativnim domaćim aktima, kao i njihovim pravilnim tumačenjem i praktičnom primjenom“, kazao je Smailović.

Izvršni direktor CEGAS-a Boris Marić kazao je da su u okviru projekta ispitivali da li postoji poseban registar postupaka u kojima učestvuju OSI, što je, kako je podsjetio, obaveza po Akcionom planu pravosudnog sistema.

„Dobili smo dosta poražavajuće rezultate. Posebno je poražavajući rezultat da PRIS, kao informacioni sistem, ne prepoznaje tu mogućnost. Dva suda nam je odgovorilo pozitivno, da vode registar, dok su 22 suda negirala vođenje posebnog registra. Jedan sud odgvorio je da u zadnjih pet godina nije bilo postupaka u kojima su kao stranke učestvovale OSI, i jedan sud nije odgovorio na pitanje. Među 22 suda koja su neiarala vođenje postupka je Ustavni sud“, naveo je Marić.

Advokat i osnivač CEGAS-a Sergej Sekulović kazao je da bi sudovi morali bar godinu da vode evidenciju o potrebama OSI u vezi s tumačima.

„Nakon godinu, postojao bi određeni presjek na osnovu koga treba da se vidi koje su potrebe. Jedna od ideja u tom kontekstu jeste da se razmisli o tome da se određeni broj tumača, na osnovu procjene, stalno zaposle pri nekom sudu, da su dostupni da reaguju brzo da se obezbijedi efikasnost i ekonomičnost postupka, tako i dostojanstvo i pravo OSI u toku samog postupka“, istakao je Sekulović.

PR Centar