Oni su saopštili da bi na taj način proizvođačima plasman proizvoda bio osiguran, što bi trebalo da bude jedna od osnovnih mjera države koja bi pomogla da se održi i očuva poljoprivredna proizvodnja u ovoj godini.

„Jedan od glavnih problema naših proizvođača iz primarne proizvodnje, ne samo u uslovima pandemije nego i u redovnim uslovima poslovanja, jeste pitanje garancije otkupa proizvoda“, rekli su predstavnici PKCG agenciji Mina Biznis.

Oni su podsjetili da je poznato da je značajan dio domaće proizvodnje posljednjih godina plasiran u vrijeme turističke sezone, pa u situaciji kada se još ne zna šta će biti sa sezonom postoji opravdano pitanje poljoprivrednika na kolikim površinama da sade povrće i voće ove godine.

Poljoprivrednici se, kako su dodali iz PKCG, pitaju da li da zadrže proizvodnju na prošlogodišnjem nivou ili da je redukuju, jer će biti teško u kratkom vremenu pronaći tržišta za izvoz viškova koji će se neminovno javiti ukoliko se ne oporavi turistička sezona ove godine.

„Mali proizvođači bi, ukoliko imaju garanciju da će tržni viškovi biti otkupljeni, mogli nesmetano nastaviti svoju proizvodnju i eventualno promijeniti asortimana proizvoda u skladu sa potrebama tržišta“, smatraju u Komori.

Iz PKCG su saopštili da je ekonomska aktivnost u uslovima pandemije praktično zamrla u mnogim sektorima, što nije slučaj sa poljoprivredom i proizvodnjom hrane.

„Podsjećamo da se i u vrijeme posljednje svjetske ekonomske krize pokazalo da je poljoprivreda otpornija od drugih sektora privrede, poput usluga, nekretnina i automobilske industrije, kao što je i slučaj danas“, saopšteno je iz PKCG.

Oni su ocijenili da se u ovim mjesecima, kada je koronavirus “zavladao” svijetom i kada mnoge zemlje zabranjuju izvoz obezbjeđujući prije svih svoje stanovništvo hranom, može vidjeti koliko znači domaća proizvodnja.

„Očigledno je da se mora unaprijediti sopstvena proizvodnja strateških proizvoda, prije svega hrane, da bi se u svim uslovima obezbijedilo sigurno snabdijevanje domaćeg tržišta“, kazali su iz Komore.

U PKCG smatraju da je povećanje domaće proizvodnje za čiji razvoj postoje komparativne prednosti, ne samo potreba, već i imperativ za ukupni budući razvoj društva, u cilju zadovoljenja potreba stanovništva i istovremeno smanjenja spoljnotrgovinskog deficita, bilo kroz povećanje izvoza ili supstitucijom uvoznih proizvoda povećanjem potrošnje domaćih proizvoda.

„U poljoprivredu, koja predstavlja stratešku granu razvoja, posljednjih deset godina samo kroz Agrobudžet je usmjereno oko 266 miliona eura bespovratnih sredstava, a u ovoj godini još oko 610 miliona eura, što je imalo pozitivan uticaj na rastuće trendove kako u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, tako i u prerađivačkoj industriji“, podsjetili su iz Komore.

Crnogorski agrar posljednjih desetak godina bilježi veoma dobre rezultate kako sa aspekta povećanja proizvodnje tako i sa aspekta dostizanja standarda i uvođenja novih tehnologija, što je rezultat, prije svega, uloženih sredstava u njegov razvoj iz Agrobudžeta, međunarodnih projekata, donacija i kredita.

Ostvareni rezultati u proizvodnji su, kako smatraju u PKCG, ohrabrujući, ali još u značajnoj mjeri ne mogu da zadovolje potrebe domaćeg tržišta.

„Naime, od ukupno uvezene hrane oko 30 odsto se odnosi na onu koju ne možemo da proizvodimo, jer nemamo zemljišne kapacitete ili klimatske uslove pogodne za tu proizvodnju, ali i zbog nepostojanja komparativnih prednosti za veću proizvodnju nekih poljoprivrednih proizvoda, odnosno nemamo dovoljno razvijenih prerađivačkih kapaciteta“, objasnili su iz PKCG.

Međutim, činjenica je i da se uvozi dosta proizvoda za koje postoje komparativne prednosti, kao i kapaciteti za proizvodnju, što direktno ugrožava domaću proizvodnju, koja je suočena sa velikom konkurencijom stranih proizvoda.

„Privrednici su svjesni da moraju povećati proizvodnju i proizvesti proizvod koji podrazumijeva visok kvalitet i cijenu koja mora biti konkurentna na domaćem i stranom tržištu, ali upravo zbog velike konkurencije stranih proizvoda smatraju da im je potrebna pomoć države za bolje pozicioniranje i jačanje konkuretnosti“, naveli su iz PKCG.

U te svrhe u toku je realizacija tri važna projekta, koja su finansirale Vlada i PKCG - Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi.

Iz Komore su, odgovarajući na pitanje o preporukama Vladi i nadležnima kada je riječ o mjerama pomoći za poljoprivredni sektor, kazali da bi, pored mjera pomoći usmjerenim na sve segmente društva, posebnu pažnju trebalo posvetiti sektoru proizvodnje hrane.

„Na taj način bi se u uslovima pandemije obezbijedilo sigurnije snabdijevanje tržišta domaćim proizvodima i održala bi se poljoprivredna proizvodnja kojom se bavi preko 48 hiljada domaćinstava u Crnoj Gori“, ocijenjeno je iz PKCG.

Preopruka bi bila i da se avansno uplate subvencije, koje su već planirane za razvoj poljoprivrede kroz ovogodišnji Agrobudžet, jer bi to bila u stvari direktna bespovratna pomoć proizvođačima, u najmanjem iznosu od 50 odsto od planiranih.

„Bilo bi veoma važno i da se obezbijede povoljna kreditna sredstva, posebno za ovaj sektor, sa nižim kamatnim stopama i dužim grejs periodima i rokovima vraćanja, kako bi se obezbijedila sjemena, sadni materijal, folija za plastenike, zaštitna i sredstva za prihranu bilja. Važno je pomenuti da niže cijene naftnih derivata umnogome u ovom trenutku mogu pomoći domaćim proizvođačima“, dodali su iz Komore.

Takođe je veoma važno raditi na daljoj popularizaciji domaćih proizvoda.

„Svjedoci smo da se ovih dana puno govori o domaćoj proizvodnji i potrebi da što više kupujemo domaće. Pri tome, naravno, očekivanja su da proizvođači nude svoje proizvode po pristupačnim cijenama uz odgovarajući kvalitet, a da trgovački lanci učine napor da im pomognu kroz skraćivanje valute za plaćanje na 15 dana, gdje bi država takođe mogla da pomogne davanjem povoljnijih kredita trgovačkim lancima u slučaju da se koriste za plaćanje domaćih proizvoda“, objasnili su iz PKCG.

Takođe bi, kako su ocijenili, bilo veoma značajno da su domaći proizvodi bolje pozicionirani i da imaju više prostora na policama kako bi bili vidljiviji za građane.