Predstavnici komora razmijenili su iskustva o uticaju pandemije na privredni ambijent, prezentovali makroekonomske pokazatelje, državne mjere za ublažavanje posljedica pandemije, te predloge za intenziviranje poslovnih aktivnosti sa akcentom na jačanje trgovinske razmjene.

Inicijator skupa je bila Privredna komora Vojvodine, koja je slične konferencije organizovala i sa poslovnim asocijacijama Rumunije, Mađarske, Francuske, Grčke, Rusije...

Vučurevićć je istakao da se mora raditi na tome da privrede nesmetano funkcionišu, iako su zbog pandemije vanredni uslovi poslovanja.

"S obzirom na situaciju, nijesu loši pokazatelji robne razmjene Srbije, odnosno Vojvodine i Crne Gore. Međudržavna razmjena je manja 17 odsto, zbog izostanka doprinosa turističke sezone. Izvoz iz Crne Gore u Srbiju je za osam mjeseci veći 2,8 odsto nego u istom periodu 2019, dok u Vojvodinu bilježi rast od čak 60 odsto", rekao je Vučurević.

Istakao je važnost Crne Gore kao ekonomskog partnera Vojvodine.

"Crna Gora je za nas veoma važno tržište. Ona je na sedmom mjestu što se tiče izvoza iz Srbije koji iznosi 430 miliona eura, a iz Vojvodine 100 miliona. Zato moramo da radimo na umrežavanju naših privrednika", kazao je predsjednik Komore Vojvodine.

Šansa za to, prema njegovim riječima, je Regionalni poslovni forum koji će se održati online 10. novembra. Pozvao je crnogorske kompanije da učestvuju u radu ove značajne manifestacije koja će okupiti više od 130 predstavnika poslovnih subjekata iz 21 države.

Govoreći o uticaju pandemije na privredu Vojvodine, Vučurević je ocijenio da su poljoprivreda i prerađivačka industrija iznijeli teret krize te učinili rezultate mnogo povoljnijim nego što se predviđalo. U Vojvodini je zabilježen rast od pet odsto zahvaljujući ovim granama, dok se za cijelu Srbiju prema prognozama očekuje negativan rast od -1
do -1,5 odsto.

Golubović je čestitao Vojvodini na dobrim rezultatima u izazovnom vremenu.

"Raduje što privreda Vojvodine postiže dobre rezultate jer je to ohrabrenje za sve nas u ovim kriznim okolnostima"rekao je Golubović.

On je istakao da je Crna Gora intenzivnim radom i zalaganjem svih aktera, oslanjajući se na sopstvene snage i potencijal, u mjeri mogućeg, obezbijedila da normalno funkcioniše i da se uspješno izbori sa ovom izuzetno ozbiljnom prijetnjom.

"Privredna komora Crne Gore, od pojave korona virusa, u kontinuitetu prati dešavanja i izazove koje uzrokuje ova krizna situacija u biznis sektoru. Od izbijanja pandemije, 17. marta 2020. ona ima intezivnu komunikaciju sa privrednicima, u cilju pronalaženja rješenja za mnogobrojne izazove u poslovanju", navodi se u saopštenju PKCG-a.

Golubović je naveo da je 13. marta kreiran online upitnik, na osnovu kojeg su u kontinuitetu rađene analize prikupljenih podataka, rješavane poteškoće u poslovanju, te pripremani predlozi mjera donosiocima odluka u cilju ublažavanja posljedica i podrške privredi.

"Kroz svakodnevnu komunikaciju sa privrednicima, nadležnim institucijama i medijima, bili smo značajna podrška privredi u uslovima epidemije i posljedičnih restriktivnih mjera", rekao je Golubović, dodajući da je samo tokom prvog mjeseca pristiglo 700 zahtjeva privrednika za podršku.

Govoreći o ekonomskim izazovima tokom pandemije, naveo je da su prvih mjeseci zabilježeni otežano snabdijevanje robama, zabrane izvoza, problemi na graničnim prelazima, obavezni karantin za vozače i drugo.

Privredna komora Crne Gore je od prvog dana sa NKT-om i Ministarstvom ekonomije uključena u praćenje snabdijevanja tržišta, prije svega neophodnim osnovnim životnim namirnicama (brašno, ulje i sl.) i sredstvima za higijenu.

Otvorena su alternativna tržišta (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Turska, Alabnija,…), omogućen uvoz pšenice iz Srbije kompanijama koje su već imale ugovorenu i plaćenu
robu, te praćene zalihe na dnevnom nivou kod distributera i trgovačkih lanaca. Prometi su bili veći 4-6 puta u odnosu na isti dan prethodne godine, a osnovnih životnih namirnica i dezinfekcionih sredstava i do 20 puta.

"Zajedno sa komorama Regiona pratili smo situaciju na tržištima Zapadnog Balkana i Evrope. Komora je kao članica Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, participirala u uspostavljanju sistema "zelenih koridora" koji omogućavaju nesmetani 24-časovni protok roba preko određenih graničnih prelaza, dajući prioritet osnovnim životnim namirnicama, kao i opremi i zaštitnim sredstvima koja se uvoze radi sprečavanja epidemije. U saradnji sa komorama Regiona, pripremili smo i predlog mjera koje treba da ispunjavaju vozači (privremeni karantin i samoizolacija), pratili i obavještavali o stanju na graničnim prelazima i sarađivali sa nadležnim inspekcijama na prelazima. Komorski investicioni forum uputio je zahtjev predsjednici Evropske komisije za davanje odobrenja za izvoz zaštitne opreme u zemlje Regiona, koji je u veoma kratkom roku odobren", kazao je Golubović.

Komora je imala važnu ulogu u kreiranju mjera podrške ekonomiji. Konsultovana je prilikom donošenja prvog paketa ekonomskih mjera vrijednog 100 miliona eura koje su usmjerene na očuvanje likvidnosti privrede i radnih mjesta.

Predsjednik Komore je bio član Ekonomskog tima za pripremu drugog paketa mjera socijalno-ekonomskog karaktera, kojim su stvorene pretpostavke za očuvanje privrede i životnog
standarda građana. Ukupan fiskalni efekat mjera ovog paketa procijenjen je na 75 miliona eura bruto. Ključne mjere ovog paketa su, između ostalog, subvencioniranja zarada za zaposlene u zatvorenim sektorima, novog zapošljavanja i radnika na plaćenom odsustvu zbog pandemije, izuzeci od plaćanja računa za električnu energiju u aprilu, maju i
junu.

Produžen je limit garancije za odloženo plaćanje carinskog duga, skraćen rok povraćaja PDV-a, a za poljoprivredu i ribarstvo planirana su izdvajanja vrijedna 17 miliona eura.

Trećim paketom Vladinih mjera fokus je na stvaranju adekvatnog ambijenta za oporavak privrede, uspostavljanju ekonomskih aktivnosti na nivou prije krize i daljem razvoju. Cilj mjera je dugoročni održivi razvoj zasnovan na valorizaciji domaćih resursa.

"Ovim paketom redefinisane su pretpostavke drugoročnog razvoja, sa posebnim fokusom na IT sektor, turizam, poljoprivredu i industriju uključujući energetiku, a u cilju diverzifikacije domaće proizvodnje. Pored kratkoročnih socioekonomskih mjera sadrži i dugoročne mjere do 2024.godine. Ukupni fiskalni efekat ovih mjera za period 2020-2024, iznosi 1,22 milijardi eura", rekao je Golubović.

Naglasio je da su lokalne samouprave u Crnoj Gori donijele mjere za racionalizaciju troškova, kako bi stvorile pretpostavke da što više budžetskih sredstava usmjere za pomoć građanima i privredi tokom pandemije. Naveo je i da je CBCG implementirala pet paketa mjera, djelujući na očuvanje likvidnosti banaka i rast njihovog kreditnog potencijala.

Komora je u saradnji sa UNDP-om participirala u pripremi Izvještaja o procjeni uticaja COVID-19 na poslovni sektor i perspektive rasta ekonomije Crne Gore.

"Privredna komora na dnevnom nivou donosiocima odluka prezentuje izazove sa kojima se suočavaju crnogorska privredna društva. U tijesnoj saradnji sa državnim organima pokušavamo doći do optimalnih rješenja, kako bi se privredna aktivnost nastavila, održala likvidnost i ublažili efekti krize. Primarni cilj jeste suzbijanje virusa i smanjenje posljedica epidemije po građane, ali od poštovanja mjera NKT-a zavisi ne samo zdravlje svakog pojedinca, već i buduća ekonomska
situacija", zaključio je Golubović.

Jelena Bjelanović, sekretar Kabineta predsjednika Komore Vojvodine predstavila je ekonomske pokazatelje ove autonomne pokrajine, kao i mjere Vlade Srbije, vrijedne 5,8 milijardi eura, koje se odnose na poresku politiku, podršku privatnom sektoru, održavanju likvidnosti, moratorijume na kredite i dividende i drugo, kako bi se olakšao teret krize za poslovne subjekte. Industrija Vojvodine je u rastu od 4,5 odsto, a motor toga predstavlja sektor prerade koji raste pet odsto. Vojvodina bilježi pad izvoza u Crnu Goru od 15 odsto, dok je uvoz iz naše zemlje veći 70 odsto. Ukupna razmjena sa Crnom Gorom iznosi 104 miliona eura.

Prezentaciju o uticaju pandemije na crnogorsku ekonomiju imao je direktor Sektora za analize i istraživanja Privredne komore Miljan Šestović.

On je predstavio napredak u integracionim  procesima, te istakao značaj članstva u NATO za priliv stranih direktnih investicija iz ovih zemalja. Predstavio je i ekonomske indikatore koji su sve do pandemije ukazivali na intenzivan i dinamičan ekonomski razvoj, snažne investicione aktivnosti, rekordne rezultate u turizmu, te vrijedne investicione projekte koji se realizuju u našoj zemlji ili su planirani. U vremenu pandemije rast bilježi crnogorska prerađivačka industrija. Naveo je da je Luka Bar u prethodnom periodu radila na
unapređenju skladišnih kapaciteta i lučke infrastrukture (nabavka mobilnog krana, viljuškara, tegljača i dr.), te pozvao privrednike iz Vojvodine da koriste ovaj logistički pravac za uvoz odnosno izvoz proizvoda.

Sekretar udruženja industrije Privredne komore Vojvodine Zoran Tpovski ukazao je da je u Srbiji građevinarstvo u ekspanziji. Prema njegovim riječima, industrija građevinskih materijala zbog toga ima problem da zadovolji sve potrebe ovog sektora. Pozvao je crnogorske privrednike da učestvuju na tenderima koje raspisuje Vojvodina, te ponudio pomoć u povezivanju sa distributerima koji bi plasirali naše robne marke na ovo tržište. On smatra da su cirkularna ekonomija i zelena energija takođe oblasti u kojima se može međusobno
sarađivati.

Sekretar udruženja usluga Privredne komore Vojvodine Branislav Mamić je govorio o turizmu u Srbiji od kog se ove godine očekivalo rekordnih 1,6 milijardi eura, međutim usljed krize se procjenjuje da će gubici ove privredne grane iznositi milijardu. Najviše su pogođeni gradski hoteli u Beogradu i Novom Sadu, dok su planinski zabilježili pozitivne rezultate. Ipak poslenici iz ove oblasti sa optimizmom gledaju na budućnosti i šansu vide u razvoju ruralnog turizma. Mamić je pozvao Nacionalnu turističku organizaciju Crne Gore da učestvuje u
predstojećem poslovnom skupu koji na ovu temu organizuje Privredna komora Vojvodine.

Na konferenciji je zaključeno da su privrede Crne Gore i Vojvodine upućene jedna na drugu u vremenu pandemije Covid-19. Zato je izuzetno
važno da se njihovi poslovni subjekti čvršće povežu, u čemu veoma značajnu ulogu imaju privredne komore. Zato Privredna komora Crne Gore sa zadovoljstvom prihvata poziv da učestvuje u radu predstojećeg regionalnog biznis foruma. Takođe je iskazana potreba da se organizuju i bilateralni sastanci privrednika tokom kojih bi se stvorili uslovi za
zajedničke poslove.

"Intenzivniji poslovni kontakti svakako bi doprinijeli većem učešću crnogorskih proizvoda na vojvođanskom tržištu", ocijenjeno je na sastanku.