Kako navodi portal Politico.eu, Evropska unija se ne može pohvaliti najdubljim džepom, a na to da njemačkoj kompaniji "Kjurvak" u ovu svrhu ponudi kredit od 80 miliona evra, Evropska komisija odlučila se tek posle navodne ideje američkog predsjednika Donalda Trampa da tu firmu dovede u SAD kako bi ona tamo razvila vakcinu, prenosi Tanjug.

Međutim, na potencijalnim vakcinama trenutno radi više od 70 timova u svijetu, a svaka od faza razvoja predstavlja priličan izdatak, pa je očigledno da je navedena suma tek kap u moru.

Vakcina će koštati "milijarde, milijarde i milijarde", kaže direktor jedne konsultantske kuće sa sjedištem u Belgiji.

"Riječ je o profilaktičnoj vakcini za cjelokupno stanovništvo na planeti", napominje on.

Po završetku razvoja, svaka potencijalna vakcina najprije mora da bude testirana na životinjama, a tek potom na ljudima, da bi se utvrdilo koliko je bezbjedna.

Zatim slijede ispitivanja šireg obima, da bi se dokazala njena efikasnost, kao i dobijanje odobrenja regulatornih tijela i, na kraju, masovna proizvodnja u količinama od možda i nekoliko milijardi doza.

Prema procjenama jedne fondacije za finansiranje naučnih istraživanja, razvoj djelotvorne vakcine za koronavirus mogao bi da košta dvije milijarde dolara.

U tu sumu nisu uračunati troškovi proizvodnje, dok jedan tim ekonomskih stručnjaka tvrdi da će javni budžeti opredijeljeni za ovu svrhu morati da budu višestruko uvećani.

Radi prikupljanja osam milijardi dolara za razvoj vakcine, kao i za sredstva za dijagnostikovanje i liječenje koronavirusa u cijelom svijetu, Evropska komisija će 4. maja organizovati donatorsku konferenciju u saradnji sa drugim organizacijama, navodi portal.