Uvodničari su bili potpredsjednik Vlade Milutin Simović, predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, stalna predstavnica UNDP Daniela Gasparikova i bivša komesarka EU za transport Violeta Bulc, nakon čega je govorila Ladeja Godina Košir, direktorica Instituta Cirkularne promjene i predsjednica Evropske platforme za cirkularnu ekonomiju. U radu skupa učešće je uzelo više od 60 učesnika, predstavnika institucija sa državnog i lokalnog nivoa, međunarodnih i nevladinih organizacija i predstavnika kompanija.

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović je istakao da je cilj partnerstva Vlade, Privredne komore i UNDP kreiranje i sprovođenje strategije cirkularne ekonomije sa nacionalnim smjernicama u 2020. godini. Podsjetio je da su na ovu temu tokom 2019. godine realizovani konferencija, brojni sastanci i konsultacije, sa ciljem da se pažnja usmjeri na cirkularnu ekonomiju kao model održivog razvoja.

"Aktuelna zdravstvena i ekonomska kriza dodatno upućuju na potrebu snaženja proizvodnih kapaciteta nacionalne ekonomije, dominantno oslanjanje na sopstvene resurse i kapacitete, uz obavezu njihovog održivog korišćenja, što cirkularnu ekonomiju dodatno osvjetljava kao mogući okvir razvoja", rekao je potpredsjednik Vlade Simović.

Ukazao je na to da je Evropska komisija u martu usvojila novi akcioni plan cirkularne ekonomije, kao važan stub „Zelenog dogovora“ EU. On pruža program orjentisan ka budućnosti za postizanje  konkurentnije Evrope.

Simović je podsjetio i na cilj koji je već utvrđen Akcionim Planom EU, a to je je ubrzati transformacijske promjene koje zahtijeva Evropski „Zeleni dogovor“ i osigurati da se regulatorni okvir pojednostavi i prilagodi održivoj budućnosti, da se nove mogućnosti tranzicije iskoriste u što većoj mjeri uz minimalna opterećenja za ljude i preduzeća.

Kao izraz pune podrške Vlade ovim procesima, Simović je prihvatio poziv predstavnice UNDP Gašparikove i predsjednika Komore Golubovića da predsjedava Odborom za mapiranje potencijala cirkularne ekonomije u Crnoj Gori.

Prema njegovim riječima, prvi praktični korak je organizacija ove radionice čiji je zadatak da usmjeri pravce izrade smjernica cirkularne ekonomije, ponudi opcije za usklađivanje ciljeva i očekivanja i predloge za postizanje dogovora o aktivnostima koji se moraju sprovesti do izrade nacionalne platforme.

"Rezultati koji će se ostvariti tokom ove radionice biće ključni inputi za početak rada odbora za mapiranje potencijala cirkularne ekonomije i prvi kamen u izradi temelja buduće nacionalne platforme. Moramo biti efikasni i ostvarivati vidljive rezultate, i to u kratkom roku", riječi su potpredsjednika Simovića.

Posljedice ekonomske krize, koju će izvjesno uzrokovati pandemija, će biti razarajuće ako ne budemo imali takav pristup, naglašava on.

"Brzom transformacijom naše ekonomije i privrede, prilagođavanjem na nove globalne okolnosti, i okolnosti koje će nametati unutrašnje tržište, uz poseban akcenat na brigu o zdravlju i potrebama svih naših građana, negativne efekte ekonomske krize ćemo svesti na minimum", naglasio je potpredsjednik Vlade Simović.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović je istakao posvećenost ove asocijacije ukupnom prosperitetu zemlje, o čemu govori i to da je prethodne godine organizovala važne skupove o pitanjima zelene ekonomije i održivog razvoja.

"To je bio povod da sa UNDP-em iniciramo izradu Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji. Posebno želim ovim povodom da naglasim da je ova inicijativa naišla na svesrdnu podršku Vlade, što potvrđuje i činjenica da je uvaženi potpredsjednik, gospodin Simović, prihvatio da bude na čelu najvišeg tijela koje će pratiti ovaj proces", rekao je Golubović.

Prema njegovim riječima, da je pravo vrijeme da svoja znanja i snage usmjerimo ka definisanju prioriteta koji će pomoći transformaciji naše ekonomije u cirkularnu, odnosno potpuno resursno efikasnu, potvrdili su i nemili događaji koje je uzrokovala pandemija izazvana virusom Covid-19. Crnogorske institucije su blagovremeno, na organizovan, profesionalan i stručan način, uz visok nivo odgovornosti građana, preduzele mjere koje su rezultirale činjenicom da smo postali prva evropska Corona free država, ocjena je predsjednika Komore.

"Iako je epidemija, očekivano, negativno uticala na našu ekonomiju, za veliki respekt su mjere državne podrške crnogorskoj privredi. Ipak, svaki privrednik se i dalje nalazi pred izazovom kako da optimizuje svoje poslovanje u novonastalim okolnostima. Ono što nudi cirkularna ekonomija zasigurno je dio rješenja i odgovora na izazove sa kojima su se suočili i Crna Gora i ostatak svijeta", rekao je Golubović.

Podsjetio je da su predstavnici UNDP-a, izradom analize "Resursna efikasnost i održivi razvoj po mjeri čovjeka" još 2014. godine inicirali ovu značajnu temu u Crnoj Gori. Predsjednik privredne Komore je uvjeren da će njihovo bogato znanje i iskustvo, kao i angažovanih eksperata, uz nesebičnu pomoć zaposlenih u institucijama Vlade i Komori, pomoći našoj državi da trasira put ka cirkularnoj ekonomiji na najbolji način.

Vlastimir Golubović, Foto: Privredna komora

"Izraz „iz prirode u kasu“ čini mi se najbolje objašnjava cirkularnu ekonomiju. Iskustva drugih ekonomija pokazuju da je djelovanje po principima cirkularne ekonomije uticalo na rast konkurentnosti privrede, otvaranje novih radnih mjesta i bolju zaštitu životne sredine. Osnovna premisa ideje cirkularne ekonomije je dostizanje održivog razvoja bez negativnog uticaja na kvalitet života ljudi, odnosno proizvodnju i profit na strani proizvođača. Prihvatanjem ovog modela šaljemo jasnu poruku da mislimo na prirodu i buduće generacije", rekao je predsjednik Komore.

Istakao je da je ova tema aktuelna i na najvišim adresama EU.

"Evropski zeleni plan predstavlja dobar početak za suočavanje sa zdravstvenom i ekonomskom krizom, jer privredni oporavak ne smije ići nauštrb zdrave životne sredine. U tom kontekstu, izrada Mape puta, i davanje vašeg institucionalnog i individualnog doprinosa, naročito je značajna za našu zemlju i njen evropski put", kazao je Golubović.

Zaključio je da predstoji dug proces koji započinjemo skiciranjem Mape puta ka cirkularnoj ekonomiji, uz uvjerenje da će Crna Gora postići očekivane rezultate. U ovaj proces su uključeni predstavnici svih institucija, kompanija, međunarodnih i nevladinih organizacija koje mogu dati doprinos ovom zahtjevnom poslu.

Stalna predstavnica UNDP Daniela Gasparikova je kazala da je kriza pokazala koliko su blisko povezani priroda i prehrambeni sistemi ali i kako se brzo može izgubiti balans koji njegujemo.

"Koncept cirkularne ekonomije i efikasnosti upotrebe resursa nije ograničen na margine ekonomije već se nalazi u središtu svih ekonomskih aktivnosti. Ona nikako ne smije biti nešto što će isključivo promovisati organizacije civilnog društva ili entuzijasti, već je dio slagalice koja nam pomaže da kreiramo profit i podstičemo ekonomski rast. Ona treba da postane poslovni model, način razmišljanja", kazala je Gasparikova.

Bivša komesarka EU za transport Violeta Bulc podsjetila je na plodonosnu saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana tokom njenog mandata koja je rezutirala postizanjem Sporazuma o transportnoj zajednici na ovom prostoru i početkom finansiranja projekata.

Bitno je da se ponašate i sprovodite promjene kao da ste već članica EU. Kada radite udruženo i imate zajednički cilj kao što je Evropska unija to je veoma važno - rekla je Bulc.

Održivi razvoj i cirkularna ekonomija su među najbitnijim temama 21. vijeka i prioritetima EU. Evropska komisija je nadgradila Zeleni plan sa nekoliko bitnih tačaka koje su veoma važne za Crnu Goru, a to su zelena energija, zeleni transport, energetska sanacija, zelene inovacije, zeleni start-apovi, zelene investicije...

"Zeleni plan ostaje prioritet i poslije COVID krize i imaće veliku ulogu ne samo u razvoju evropske zajednice već i cijelog svijeta", zaključila je Bulc.

Prema riječima Ladeja Godina Košir, direktorice Cirkularne promjene i predsjednice Evropske platforme za cirkularnu ekonomiju, svaka kriza donosi i mogućnost. Klimatske promjene i kovid kriza postavljaju izazov da ekonomiju i društvo regenerišemo na inovativan način, kako bismo osigurali kvalitet života za sve.

"Saradnjom i uključivanjem različitih stakeholdera možemo nači motivaciju za sistemsku, evolutivnu promjenu. Za slaganje kockica, iz kojih je bio napravljen naš neoliberalni sistem, u novu sliku, utemeljenu na zajedničkim vrijednostima. Cirkularna ekonomija daje nam odličan instrumentarij za kreiranje otpornih poslovnih modela, lanca vrijednosti, gradova budućnosti, zemalja blagostanja", kazala je Godina Košir.